Vijenac 414

Književnost, Matica hrvatska

U Društvu hrvatskih književnika obilježena 90. obljetnica rođenja Jure Kaštelana

Pjesnik, znanstvenik i humanist

piše Mihovil Lukić

Osamnaestoga prosinca u Društvu hrvatskih književnika književnoznanstvenim je kolokvijem obilježena devedeseta obljetnica rođenja Jure Kaštelana. U pozdravnoj se riječi Borben Vladović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, prisjetio Jure Kaštelana kao humanista, a Ante Stamać, Božidar Petrač, Marko Grčić te Milan Bešlić (umjesto najavljena Tonka Maroevića) govorili su o njegovu pjesništvu, uređivanju Biblije, prijateljstvu s Edom Murtićem te o književnoteoretskom znanstvenom radu. Pjesme Jure Kaštelana interpretativno je čitala je Nada Subotić, dramska umjetnica i pjesnikova supruga.

Božidar Petrač naglasio je Kaštelanovu važnost u hrvatskom modernom pjesništvu. Nazvao ga je „orijentirom hrvatskoga suvremenog pjesništva“, koji je vrlo brzo izašao iz okvira međuratne poezije te miješanjem tradicionalnog i modernističkog stvorio vlastitost. Istaknuo je Kaštelanovo otvaranje mnogih ontoloških pitanja te napomenuo kako metafizičke misli pjesnika nisu usmjerene kršćanskoj filozofiji, već drevnom svijetu.


slika

Milan Bešlić izlagao je o Kaštelanovu prijateljevanju s Murtićem. Zajednički rad, vrijedan poštovanja i divljenja, započeli su još 1940. na Kaštelanovoj prvoj zbirci, a poslije su surađivali u mnogim grafičko-pjesničkim zbirkama. Kaštelan je pisao mnoge mjerodavne analize Murtićevih djela, a Murtić je nakon Kaštelanove smrti htio napraviti spomenik na Ribnjaku, koji bi bio jednako spomenik Kaštelanu kao i njegovu pjesništvu, „živi spomenik žive pjesničke riječi“.

O radu na prijevodu Biblije govorio je Marko Grčić, i sam sudionik projekta. Kaštelan je prijevodu pristupio kao laik, ne kao predstavnik Crkve, iako je i to u ono vrijeme bio vrlo nezahvalan posao zbog odnosa tadašnje politike prema Crkvi. Premda je preveo tek nekoliko manjih dijelova, bez njega Biblije ne bi ni bilo, jer su dijelovi Kaštelanova prijevoda služili kao obrazac ostalim prevoditeljima. Glavni urednik Biblije autor je i predgovora, u kojem je jasno naglasio njezinu religijsku, književnu i općekulturnu vrijednost. Na kraju izlaganja Grčić je istaknuo kako će taj prijevod Biblije ostati primjer Crkve kao utočišta ne samo religijskog nego i kulturnog života.

Ante Stamać osvrnuo se na Kaštelana kao znanstvenika te na njegovu sveučilišnu djelatnost kao profesora na Filozofskom fakultetu. Kaštelanovu disertaciju o tada omraženu Antunu Gustavu Matošu okarakterizirao je kao protostrukturalističku, a upravo je Kaštelanova zasluga i uvođenje strukturalizma i fenomenologije kao novih znanstvenih paradigmi na Katedru za teoriju književnosti. Također, Stamać je izrazio žaljenje zbog površne slike o Kaštelanu u javnosti.

Kolokvij je pružio (tek) uvid u razna područja djelovanja Jure Kaštelana te još jednom podsjetio na ljepotu njegova pjesništva, i kao takav će, nadajmo se, poslužiti kao predložak temeljitijoj analizi ukupnoga njegova djela.


Vijenac 414

414 - 14. siječnja 2010. | Arhiva

Klikni za povratak