Što misle o postavu Muzeja?

Feđa Vukić,

Arhitektonski fakultet u Zagrebu

Didaktični postav

Šećući prostorom sreo sam kolegu Denegrija koji je rekao dosta točno: Ovo je epopeja. Naravno da je zgrada fascinantna i da je pravo čudo što se to dogodilo u cijeloj ovoj situaciji, ali treba imati na umu sve ono što se događalo prethodnih pedeset godina, konkretno djelovanje ljudi unutar institucije, od Bože Becka nadalje, koji su u finalnu građevinu na neki način ugradili svoj doprinos i bez čijeg djelovanja ne bi bilo ovog prostora ni fundusa (sjetimo se i Radoslava Putara te Matka Meštrovića). Postav sam doživio kao didaktički (koliko mogu reći na temelju poznavanja fundusa). On je prva etapa upoznavanja javnosti sa sadržajem koji je dosad bio nedostupan odnosno nepoznat. Osobno bih dvije dionice postava, one Exata 51 i Novih tendencija, ključne za razumijevanje suvremene umjetnosti uopće, a povijesti Muzeja posebno, postavio više interdisciplinarno.

Očekujem da će nakon ovog uvoda slijediti postava koji bi trebali upoznavati javnost s fundusom i identitetom suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. Kako je to sjelo u prostor, moći ćemo reći tek nakon nekoliko posjeta, kada složimo stanovitu 3D-mapu u glavi, ali zasad moj je dojam više nego pozitivan.

Ivan Kožarić, akad. kipar

Muzej grad čini velegradom

Muzej je tu i može se doći i razgledati, biti manje ili više zadovoljan, ali muzej je tu i to je najvažnije, jer činjenica postojanja muzeja suvremene umjetnosti čini jedan grad velegradom, a Zagreb ga dosad nije imao. Ja sam jako zadovoljan zbog toga i nemam zamjerki na postav. Nisam stručnjak za postavljanje, ali to što je napravljeno napravljeno je u najboljoj namjeri, prema tome – dobro je!

Darko Fritz, umjetnik i kustos

Pogrešna lokacija

Odlično je da Zagreb napokon ima taj muzej kao i svi normalni gradovi. Da je otvoren prije tri desetljeća, kada je krenula inicijativa, povijest bi izgledala drukčije. Drago mi je što napokon imamo mainstream, nešto naspram čega će se svako umjetničko nastojanje u budućnosti određivati. Ova institucija usporediva je s narodnim kazalištem, naspram kojeg svako kazalište (htjelo ili ne) uspostavlja neki odnos. Napokon ova struka ima takvu instituciju. Nažalost, mislim da je lokacija pogrešna, jer je zbirka trebala biti u Lenucijevoj potkovi (gdje su već veliki centri: Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt, Strossmayerova galerija) jer ovo je isti tip muzeja i tamo mu je prirodno mjesto.

Jan Fabre, konceptualni umjetnik

Sjajan posao

Uloga muzeja jest da naprosto služi umjetnosti. Smatram da je ovaj muzej ispunio tu funkciju. Od arhitekture do postava mislim da su ljudi napravili sjajan posao jer sve je ovdje napravljeno upravo da bi služilo umjetnosti, u smislu konteksta i prezentacije ovih djela.

Enes Quien, povjesničar umjetnosti

Ocjena: vrlo dobar

Hvala bogu napokon smo dočekali ovaj trenutak, što god mislili o Muzeju, njegovu kašnjenju i slično. Uvijek smo kukali kako smo posljednja zemlja u Europi koja nema muzej suvremene umjetnosti, sad ga imamo, sad nema više izgovora i treba oštro raditi. Nadam se da će to biti važno za razvoj naših umjetnika i kritičara. Jedna od ključnih stavki Muzeja trebala bi biti otkup djela i stalno širenje fundusa. Što se tiče postava, on je korektan. Naravno da nije i ne može biti sveobuhvatan, tako da bi se postav trebao češće mijenjati, ali trenutačno obuhvaća sva ključna djela hrvatske suvremene umjetnosti, posebice iz razdoblja pedesetih, šezdesetih i sedemdesetih, kada je Zagreb bio uistinu jedno od svjetskih umjetničkih žarišta (za vrijeme Novih tendencija, Exata, op arta itd.). Sve u svemu, ocjena vrlo dobar.

Dubravka Botica,

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada postavlja nova mjerila

Teško je objektivno ocijeniti postav muzeja na koji se tako dugo čekalo, izložena djela, klasici hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, podsjetila su nas koliko je generacijama zainteresirane publike nedostajao stalni živi kontakt s umjetničkim djelima, koja smo upoznavali samo na povremenim izložbama i reprodukcijama u katalozima – primjerice djela Seissela ili Kožarićev opus. Za potpuniju ocjenu stalnog postava potrebna je ipak mala vremenska distanca, no nadamo se da će najnovija umjetnost, koja nije zastupljena u postavu, biti prisutna povremenim izložbama. Sama zgrada muzeja postavlja nova mjerila – ne samo za arhitekturu muzeja – u nas, ostvaruje potpuno novu komunikaciju s okolinom, otvara nove vizure na novozagrebačku arhitekturu, uz izvrsno funkcionalnu i nenametljivo atraktivnu unutrašnjost. Kritike da nije dovoljno suvremena, koje su pratile projekt od sama početka, pokazuju se neutemeljenima nakon jučerašnjeg otvaranja.

Tomislav Buntak, akad. slikar

Muzej stvara drukčiju percepciju

Meni se čini da je postav odličan, za sam početak, odnosno za otvaranje, posebno stoga što nismo navikli na ovako široke i visoke prostore u Zagrebu. Oni stvaraju drukčiju percepciju gomile djela koje smo već vidjeli posljednjih dvadesetak godina na niz mjesta, tako da djela sad dobivaju sasvim novi život u ovom novom prostoru, dostojnu jednog muzeja, posebno suvremene umjetnosti.

Janka Vukmir,

Institut za suvremenu umjetnost

Nedostaje fokus

MSU se odlučio za interpretativni postav svoje zbirke kojemu nedostaje neka vrsta medijacije podataka o izloženim djelima. Interpretativni postav podrazumijeva poznavanje vlastite publike, što u ovim okolnostima nije bilo moguće osigurati, niti je priređeno bilo kakvo istraživanje ili projekcija publike, kamoli njezina segmentacija... barem koliko mi znamo, jer o tako nečem nisu nas obavijestili. Vizualno, postav je prenapučen, nema jasan ritam ni fokus. Izabrani su očekivani radovi iz zbirke, s naglaskom na ranije godine, uz neobično malo videa ili novomedijskih radova.

Iva Köbler, povjesničarka umjetnosti

Velik potencijal

Koncepcija postava prema stilskim cjelinama i fenomenima iznimno je suvremena i poticajna za razmišljanje. Mislim da bi forsiranje kronologije bilo pomalo dosadno i banalno, tim više što se u kratkom vremenskom segmentu mnogo toga u suvremenoj umjetnosti događalo. Ovakav je postav mnogo pregledniji i ostavlja mogućnost posjetitelju da u jednom posjetu pregleda samo jednu cjelinu, bez obzira radi li se o osobi iz struke ili građanima drugih profesija. Prostor je zaista golem i njegov krajnji potencijal još nije u potpunosti iskorišten, što je vrlo poticajno. Ako zaista bude moguće jednom godišnje mijenjati određeni postotak djela s onima koja su još zasad u fundusu, to će biti izvrsno.