Vijenac 412

Druga stranica

U Društvu hrvatskih književnika obilježena 70. obljetnica rođenja Igora Zidića

Sklad tradicije i modernosti

REDAKCIJA

slika

Društvo hrvatskih književnika priredilo je 1. prosinca tribinu u povodu 70. rođendana Igora Zidića, likovnoga kritičara, pjesnika, esejista, povjesničara umjetnosti i predsjednika Matice hrvatske. Tom su prigodom o Zidiću govorili Milan Bešlić, Ivan Rogić Nehajev, Tonko Maroević, Petar Selem, Ante Stamać, voditelj Božidar Petrač i predsjednik DHK Borben Vladović.

Zidić je među svojim naraštajnicima, kako je višekratno istaknuto, sigurno jedna od najvažnijih i najaktivnijih osobnosti koje su obilježile hrvatski kulturni život druge polovice 20. i prvih deset godina 21. stoljeća. Zidić se, po riječima sudionika tribine, jednakom mjerom ističe u nekoliko područja hrvatskoga kulturnoga života: pjesničkim prinosom suvremenom hrvatskom pjesništvu kristaličnošću, ekonomičnošću i preciznošću jezika; uređivačkim radom u časopisima (Razlog, Život umjetnosti, Hrvatski tjednik i Kolo) i Nakladnom zavodu Matice hrvatske; stalnim sudjelovanjem u hrvatskom likovnom životu (esejistika, kritika, dvadesetogodišnje ravnanje Modernom galerijom, koje je zaključio svojim viđenjem hrvatske likovne umjetnosti u izložbi njezina stalnog postava 200 godina hrvatske umjetnosti, organizacija izložaba hrvatskih likovnih umjetnika u zemlji i inozemstvu); angažmanom intelektualca, kako je naglašeno, kamijevskoga tipa, osobito vidljivim i osvjedočenim predsjedanjem Maticom hrvatskom u posljednjih sedam godina.

Igor Zidić uvijek je nastojao u skladu sa strujanjima vremena pomirivati tradicionalno i moderno/avangardno, provjereno staro i prepoznato novo, uspostavljajući na temeljima tradicije nove vrijednosti. To bjelodano svjedoči njegovo raznovrsno djelo, koje uključuje više zbirki poezije, monografije te zbirke ogleda i studija o hrvatskoj umjetnosti. Među njima se izdvajaju: Uhodeći more (poezija, 1960), Kruh s grane, (poezija, 1963), Blagdansko lice, (poezija, 1969), Strijela od stakla (poezija, 1985), Matko Trebotić (monografija, 1981), Granica i obostrano (studije i ogledi, 1996); J. V. Ogledi o Vaništi (1998), Hrvatsko moderno slikarstvo 1880–1945. u privatnim zbirkama (2006) te mnoge druge.


Vijenac 412

412 - 17. prosinca 2009. | Arhiva

Klikni za povratak