KNJIŽEVNI GLOBUS

RUSIJA – Spisateljica Jelena Cizova dobila je rusku nagradu Booker, koja se predaje najboljem romanu na ruskom objavljenu u posljednjih godinu dana.

Žiri je nagradu vrijednu 20.000 dolara autorici dodijelio za Vrijeme žena, kojega se radnja zbiva u St. Petersburgu šezdesetih godina. Sama spisateljica rekla je da je s trima protagonisticama knjige željela pokazati ulogu žene kao „nositeljice povijesnog sjećanja“. 52-godišnja Cizova već je 2003. i 2005. bila u užem izboru za nagradu, koja se predaje od 1992, osnovanu po ugledu na britansku književnu nagradu Booker.

Objavljen posljednji Nabokovljev roman

SAD – Posljednji, fragmentarni roman Vladimira Nabokova pušten je u prodaju više od trideset godina nakon autorove smrti, iako je on tražio da se rukopis spali.

Nabokov je fragmente romana o braku mlade žene i starijega psihologa, pod naslovom The Original of Laura, napisao na 138 kartica između 1975. i 1977, koje su nakon njegove smrti pohranjene u švicarskom bankovnom trezoru. Od obitelji je tražio da se kartice spale nakon njegove smrti, no njegov sin Dmitri odlučio je izdati djelo, čime je izazvao kontroverze u književnim krugovima. Nabokov je emigrirao iz Rusije u zapadnu Europu, a zatim u SAD. Početkom šezdesetih, nakon uspjeha Lolite, vratio se u Švicarsku, gdje je živio do smrti 1977. godine.

Herta Müller primila Nobelovu nagradu

ŠVEDSKA – Njemačko-rumunjska spisateljica Herta Müller primila je u Stockholmu Nobelovu nagradu za književnost od švedskoga kralja Carla Gustava.

Rođena 1953. kao pripadnica njemačke manjine u Rumunjskoj, Herta Müller pisanju se posvetila osamdesetih godina, ali prva zbirka Niederungen (Nizine,1982) objavljena je samo u cenzuriranoj verziji. Nakon javne kritike Ceauşescuova rezima zabranjeno joj je objavljivanje, da bi 1987. emigrirala u Njemačku. Među najpoznatijim su romanima Herte Müller Herztier (Remen, prozor, orah i uze) ili Heute wär ich mir lieber nicht begegnet (Da mi je danas bilo ne susresti sebe), a kojima također tematizira život u diktaturi. U najnovijem romanu Atemschaukel piše o deportaciji rumunjskih Nijemaca u SSSR nakon Drugoga svjetskog rata.

Dodijeljena nagrada Cervantes

ŠPANJOLSKA – Meksički pisac José Emilio Pacheco dobitnik je ovogodišnje nagrade Cervantes, najuglednijega književnog priznanja hispanofonog svijeta.

Sedamdesetogodišnji je pjesnik i romanopisac „dubinom i slobodom razmišljanja“ kadar „stvoriti vlastiti svijet“, stoji u obrazloženju odluke o dodjeli nagrade. Jedan od najvažnijih živućih pjesnika Latinske Amerike, Pacheco je dobitnik brojnih nagrada, između ostalih i Nagrade kraljice Sofije za iberoameričku poeziju. Nagrada, koja se predaje svake godine i slovi za neku vrstu Nobela španjolskoga govornog podrucja, laureatu donosi 125.000 eura. Bit će mu predana 23. travnja, na obljetnicu smrti autora Don Quijotea prije gotovo 400 godina. Nagrada se tradicionalno predaje naizmjence španjolskim i latinoameričkim autorima, a lani ju je dobio Španjolac Juan Marsé.

Leipziška nagrada Györgyju Dalosu

NJEMAČKA – Mađarski povjesničar i publicist koji živi u Berlinu György Dalos dobitnik je Leipziške književne nagrade za europsko razumijevanje.

Nagrada dotirana s 15.000 eura dodjeljuje mu se za Der Vorgang geht auf. Das Ende der Diktaturen in Osteuropa (Zastor se diže. Kraj diktatura u Istočnoj Europi). Rođen 1943. godine, Dalos je šezdesetih godina počeo pisati, da bi mu 1968. u Mađarskoj bilo zabranjeno objavljivati. Od osamdesetih živi u Berlinu, kao slobodni autor. Nagrada se predaje na otvaranju Leipziškog sajma knjige, 17. ožujka 2010. Od 1994. nagradu predaju grad Leipzig, pokrajina Saska i Burzovni savez njemačkog knjižarstva. Lani je nagradu dobio publicist Karl Schlögel.