Bogata klasičnoglazbena berba

Godina je počela prvim prijenosom uživo iz njujorškoga Metropolitana: 10. siječnja Zagrepčani su uz najsuvremeniju tehnologiju mogli uživati u savršenu prijenosu slabije poznate opere Lastavica Giacoma Puccinija u blistavoj podjeli koju su predvodili Roberto Alagna i Angela Gheorghiu. Bio je to tek početak cijeloga ciklusa u kojemu su se u idućih pet mjeseci nizali Gluckov Orfej i Euridika (24. siječnja), Donizettijeva Lucia di Lammermoor s Annom Netrebko u naslovnoj ulozi (7. veljače), sjajna Puccinijeva Madama Butterfly u povijesnoj inscenaciji preminuloga filmskog redatelja Anthonyja Minghelle (7. ožujka), Mjesečarka sa znanim zvijezdama, Natalie Dessay i Juanom Diegom Floresom (21. ožujka) te Pepeljuga s trenutačno najtraženijom mezzosopranisticom svjetskih opernih podija Elinom Garanča (9. svibnja). To je postao svojevrstan hit kulturne ponude grada, koji se u prve tri predstave etablirao u najprodavaniji ciklus rezerviran za prave ljubitelje vrhunske umjetnosti. Vrlo brzo ciklus Metropolitan Live in HD uklopio se u živi glazbeni život grada, o čemu svjedoče i prepune izvedbe nove sezone metropolitanskih prijenosa koji se diljem svijeta satelitski prenose u zvuku i slici na filmska platna kina, kazališta i koncertnih dvorana, gdje su se od jeseni nizale Aida, Tosca, Turandot, a slijede Hoffmanove priče.

Drugi adut naše središnje palače glazbe njegov je ciklus Lisinski subotom, koji se proteklih sezona profilirao u najekskluzivniji koncertni niz svjetske razine. Tako smo početak godine dočekali dojmljivim nastupom sjajnog američkog vokalista Bobbyja McFerrina, koji je uz Orkestar Münchenskog radija pokazao svoje neograničene glasovne sposobnosti, dirigentsko umijeće i snagu karizmatičnog animatora (21. veljače). Nezaboravni koncertni niz nastavili su Simfonijski orkestar Bavarskoga radija s Marissom Jansonsom (22. travnja) i samo tjedan poslije i Montrealski simfonijski orkestar s Kentom Naganom (25. travnja), koji su pružili doživljaje orkestralnog muziciranja svjetskoga ranga.

U velikom stilu, još prije završetka obnove dvorane, novi ciklus otvoren je gostovanjem najboljeg orkestra na svijetu (po posljednjoj anketi svjetskih glazbenih kritičara i stručnjaka koje je proveo britanski časopis Gramophone), amsterdamskog kraljevskog Concertgebouwa, koji je 6. listopada zahvaljujući Maloj dvorani Doma sportova moglo vidjeti i čuti gotovo dvostruko više znatiželjne publike nego što bi to mogli u Lisinskom. Koncert s djelima Janačeka i Mahlera pod vrsnim vodstvom mlade britanske dirigentske zvijezde Daniela Hardinga u prostoru namijenjenu sportu i zabavi zvučao je prikladno, pruživši publici na tribinama novu dimenziju bliska i prezentna zvuka sa sportskog terena. Zbog toga je i samo otvaranje Lisinskog s novim biserima ciklusa Lisinski subotom dočekano s olakšanjem i novu su akustiku obnovljena prostora s pročišćenim zrakom isprobali Petrogradska filharmonija i njihov šef dirigent Jurij Temirkanov uz Nikolaja Luganskog u popularnom 2. klavirskom koncertu Sergeja Rahmanjinova (17. listopada). Večer poslije u istom su ciklusu muzicirali orkestar i zbor Ruske državne kapele pod vodstvom Valerija Poljanskog.

Uz 50. obljetnicu smrti hrvatskoga skladatelja Josipa Hatzea dojmljivo je publici predstavljena njegova opera Adel i Mara u koncertnoj izvedbi mnoštva solista te Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a pod vodstvom Nikše Bareze, čime je Lisinski subotom nastavio niz koncertnih izvedbi nepravedno zapostavljenih opera domaćeg i svjetskog repertoara.

Komorni koncerti visokoga ranga, kao što su nastupi klavirskoga dua Janjanin – Marshall (28. studenog) i senzacionalne suradnje Zagrebačkoga kvarteta saksofona i izraelskog pijanista Itamara Golana (12. prosinca) najnovije su večeri za pamćenje kojima se Lisinski subotom više uklapa u sliku šarolika spleta glazbenog života u gradu u sinergiji raznih organizacijskih snaga.

Ciklus Lisinski subotom spretno nadopunjava i ciklus Svijet glazbe Koncertne direkcije Zagreb. Tako smo čuli odličnu Varšavsku filharmoniju uz mladoga ruskog violinista Borisa Brovtsyna u punokrvnoj izvedbi Koncerta za violinu Čajkovskog, a u prvom dijelu 2009. i drugoj polovici prošle sezone u Zagrebu su gostovali Simfonijski orkestar Češkog radija s maestrom Vladimirom Valekom, Komorni orkestar grada Basela s virtuoznom violinisticom Saraom Chang i Simfonijski orkestar grada Pekinga, u suradnji s Muzičkim biennalom Zagreb. Koncertna direkcija Zagreb promovirala je i novi prostor, zagrebačku Arenu, kao dvoranu za senzacionalne događaje klasične glazbe, ostvarivši sumnjičavo iščekivan nastup Londonskoga simfonijskog orkestra i ruskog maestra Valerija Gergijeva pred gotovo 10.000 ljudi, što je bio najposjećeniji koncert klasične glazbe u povijesti regije (11. svibnja). Iako pomalo neprirodno iskrivljena razglasom, nedvojbeno je sjajna svirka jednog od najpoznatijih svjetskih orkestara doprla do najvećeg broja ljudi u ne odveć poznatim simfonijskim djelima Prokofjeva i Rahmanjinova.

Djelatnost najstarije zagrebačke koncertne agencije u ovoj ćemo godini pamtiti po komornim koncertima, kao što su obljetnički koncert Zagrebačkih solista uz violončelista Matthewa Barleyja (13. siječnja), recital violinistice Hilary Hahn i pijanistice Valentine Lisitse (27. ožujka), koncertnu paradu Janigrovih đaka uz 20. godišnjicu njegove smrti, gdje su se na podiju Lisinskog u jednom ansamblu združili Gustavo Tavares, Antonio Meneses, Giovanni Sollima, Michael Flaksman, Julius Berger, Mario Brunello, Enrico Dindo i Thomas Demenga te u posljednjoj točki pozvali na suradnju sve mlade čeliste zagrebačkih škola, gdje se okupio orkestar dostojan Guinnessove knjige rekorda (4. svibnja). Iz radionice KDZ-a pamtit ćemo i odlične nastupe komornih ansambala kao što su Komorni orkestar Beč – Berlin s članovima Bečke i Berlinske filharmonije (1. prosinca) i Moskovski virtuozi, koji su uz svojega osnivača Vladimira Spivakova Zagreb uvrstili u svoju proslavu 30. rođendana (26. listopada).

U Zagrebu se već godinama izvan redovitih sezona izmjenjuju uspješni festivali precizirani tematski profiliranom programskom koncepcijom, kao što su povijesni Muzički biennale Zagreb (17. do 26. travnja) s pedesetak atraktivnih prezentacija najnovijega svjetskog i domaćeg stvaralaštva s naglaskom na glazbenoj sceni, zatim Festival Svetog Marka (25. travnja do 15. svibnja) s već tradicionalnim gostovanjima slovenske operne dive Marijane Lipovšek i članovima Berlinske filharmonije te Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe (10. do 17. listopada), koji je u četvrtom izdanju pod vodstvom umjetničke voditeljice violinistice Susanne Yoko Henkel povezao čak 25 vrhunskih domaćih i svjetskih komornih glazbenika i oživio prostor Hrvatskoga glazbenog zavoda. Tako se u najboljim i najzanimljivijim komornim koncertima uglavnom uživa u festivalskim programima, koji privlače sve više znatiželjnika i publike željne intimnijih prostora.