Izdanja

Božo Skoko, Država kao brand. Upravljanje nacionalnim identitetom,

Biblioteka Theoria,

gl. ur. Jelena Hekman,

izv. ur. Romana Horvat

249 str. s tablicama, grafikonima, imenskim kazalom i bibliografijom; tvrdi uvez s ovitkom, 17×24 cm, ISBN 978-953-150-865-0.

Cijena: 240 kn (120 kn za članove MH)

Premda im se na sam spomen riječi brand u hrvatskome jeziku diže kosa na glavi, ni jezikoslovci ne mogu zanijekati stvarno stanje stvari: brandovi su zavladali svijetom.

Stoga nije čudo da svjetske gospodarske i političke sile bez obzira na svoju stvarnu, osvjedočenu snagu i moć već desetak godina sustavno ulažu novac, vrijeme i znanje u promociju vlastita nacionalnog identiteta i imidža, u pozitivnu i prepoznatljivu recepciju vlastita rada u globaliziranome svijetu gdje se imidž koristi kao meka moć, odnosno kao »moćno mirnodopsko oružje u postizanju vlastitih ciljeva« (R. Vukadinović). No, pritom nije riječ samo o pukoj promociji ili promidžbi, odnosno o osmišljavanju upečatljivih slogana, snimanju uspješnih spotova i stvaranju popularnoga nacionalnoga dizajna, nego je riječ o dalekosežnim promjenama u funkcioniranju države i svijesti njezinih stanovnika.

Što je zapravo brendiranje i upravljanje nacionalnim identiteom i imidžem, kako su brendiranje i uspješna komunikacija, poput odnosa s javnošću, postali primarnom vještinom 21. stoljeća na političkom, diplomatskom, gospodarskom, znanstvenom, sportskom i kulturnom planu te što je na tom području učinila Hrvatska, teme su pionirskih studija otisnutih u ovom udžbeniku, prvoj hrvatskoj teoretskoj knjizi o fenomenu brendiranja.

Politolog Božo Skoko (Ljubuški, 1976) među prvim je hrvatskim znanstvenicima koji su započeli sa sustavnim proučavanjima imidža države u međunarodnim odnosima te upravljanja identitetom i imidžem gradova i regija. Radi kao docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Nikolaus Pevsner, Englesko u engleskoj umjetnosti, preveo i priredio Nikica Petrak,

Biblioteka Parnas.

Niz Likovna umjetnost,

gl. ur. Jelena Hekman,

izv. ur. Romana Horvat

Naslov izvornika: The Englishness of English Art. 247 str., 130 c/b ilustracija, pogovor priređivača, bilješke uz tekst; uvez broširan i prošiven, 11×17 cm, ISBN 978-953-150-884-1.

Cijena: 60 kn (30 kn za članove MH)

Prema autorovu mišljenju Englezi su kao nijedan drugi europski narod stvorili »tako jadan kompleks manje vrijednosti o vlastitim estetskim sposobnostima«, pa im je pitanje o tome jesu li oni uopće umjetnička nacija stalno bivalo izvorom intelektualnih frustracija i oprečnih ocjena o vrijednosti i izvornosti engleske umjetnosti. Srećom, u Nikolausu Pevsneru (1902-1983), njemačkom protestantu židovskoga podrijetla koji se u Englesku doselio nakon inauguracije nacističke vlasti u Njemačkoj, Englezi su dobili mjerodavan pogled »izvana«, pouzdanog, objektivnog i dobrohotnog tumača vlastite umjetnosti.

U njegovoj klasičnoj, antologijskoj studiji o engleskom u engleskoj umjetnosti u kojoj se povijest umjetnosti povezuje s geografijom umjetnosti, analiziraju se mehanizmi pomoću kojih politička tradicija, rasa, nacija i klima mogu oblikovati (nacionalnu) umjetnost. Stoga središtem njegovih opservacija postaju umjetnički procesi, pokreti i stilovi koji su nastali na engleskome tlu u međusobnim prožimanjima/antagonizmima između nacionalnoga karaktera i duha vremena, a u kojima Pevsner otkriva nestalne i ambivalentne, ali tipično engleske osobitosti u engleskoj likovnoj umjetnosti koja je, na neki način, hendikepirana postojanošću tradicionalnih engleskih osobina poput razumnosti, tolerancije i poštene igre. Zbog njih je, primjerice, engleska umjetnost vremenom izgubila na fanatizmu, »ili barem na onom intezitetu koji jedino može iznijeti ono najveće u umjetnosti«.