Elegancija s pokrićem

O fenomenu dendizma, još aktualnu i vrlo relevantnu za razumijevanje modernističkoga kulturnog projekta govori i knjiga O Dendizmu & Georgeu Brummellu francuskoga književnika Julesa Barbeyja d’Aurevillyja, koja se ove jeseni pojavila u hrvatskim knjižarama u izdanju nakladnika Modernist iz Varaždina. Osim naslovnoga teksta knjiga donosi i opširan predgovor urednika biblioteke Robertina Bartoleca, kao i tekstove uzete iz djela francuskih književnika (Baudelairea, Chetaubrianda, Balzaca...) čineći zanimljiv izdavački pothvat.

Središnji je tekst esej iz 1845. koji tematizira društvenu pojavu nazvanu dendizam, kao i lik Georgea Brummella (1778–1840), čuvenog engleskog kicoša koji je svojim odijevanjem uspostavio klasičan kanon muške elegancije, a izjavama ušao u anale dosjetki dokonih engleskih aristokrata. Zadivljen njime pisac govori o duhovnoj uzvišenosti koju takav stav nosi sa sobom, i o njemu kao jedinoj mogućoj alternativi materijalizmu dehumaniziranoga kapitalističkog društva. Nastavši u doba najveće fascinacije tim fenomenom, tekst je bio popularan sve do početka 20. stoljeća, kada je društveni tip dendija počeo iščezavati.

U predgovoru Bartolec osebujnim stilom progovara o aktualnosti i, dapače, potrebi dendizma u današnjem društvu, koje je uronjeno u jeftine pomodne stilove („inženjerstvo konfekcijskog samoisticanja“), u spektakle bogova modernoga panteona: polupismenih sportaša te nedarovitih pjevačica i glumica koje sa stranica tiska i televizijskih ekrana figuriraju kao društveni autoriteti ukusa. Ali i tradicionalni dendi svoju vickastu osobnost nudi „poput robe“ (kaže Walter Benjamin), dakle teži plasirati se na društvenom tržištu apelirajući na ljudima urođenu želju za ljepotom i elegancijom. Je li onda današnja vulgarizacija društvene scene samo kroz tržišnu selekciju darvinistički promijenjen dendizam ili naprosto izopačenje tih vrijednosti kojemu se (uzvišenim stavom izvornog dendija) treba suprotstavljati? Odgovor na to pitanje teško možemo dobiti jer u ovom trenutku teško je govoriti o mogućnosti nekog općeg dobra ukusa. Mit o dendizmu je, ipak, aktualan i danas. Elitizam koji on u sebi sadrži može figurirati kao protuteža nekvaliteti masovne kulture koja nas okružuje.