Državni zajam za oporavak hrvatskoga gospodarstva

U Palači Matice hrvatske 26. i 27. studenoga održani su drugi po redu Gospodarski susreti, tematskoga naslova Putevi iz krize u Hrvatskoj i (Jugoistočnoj) Europi, u organizaciji Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske. Sudionici Gospodarskih susreta, istaknuti ekonomski stručnjaci i najuspješniji studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, Veleučilista VERN, Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Pravnog fakulteta raspravljali su o uzrocima krize i njezinim utjecajima na Hrvatsku i susjedne zemlje te o mogućim načinima njezina prevladavanja.

Predavanja, koja su obuhvatila relevantne probleme u sadašnjoj situaciji, i na makroekonomskoj i na mikroekonomskoj razini, odredila su smjer raspravama na okrugom stolu, kao i temelj objektivnoj analizi situacija. Nekoliko je misli obilježilo ove Gospodarske susrete. Prije svega, prijedlog rješavanja krize Marijana Kostrenčića, koji smatra da se na strani kapital ne može računati, a ionako samo zaduženi preko svake mjere, pa stoga treba raspisati državni zajam kojim bi se skupio kapital građana i tvrtki koji su voljni uložiti u oporavak hrvatskoga gospodarstva, a koji bi se temeljio na javnom ugovoru građana i Vlade iz kojega bi njihov odnos bio poznat i razumljiv. Mladen Vedriš, profesor na katedri za ekonomsku politiku Pravnoga fakulteta u Zagrebu, uzrocima krize smatra neprilagođenost regulacijskih mehanizama novim tržišnim uvjetima. Objašnjava da je tržište postalo preveliko i počelo se prebrzo kretati za prošli regulacijski mehanizam, koji bi sada trebao nadgledati sustav složeniji od sebe sama. Vedriš je ukazao na rješavanje nezaposlenosti u nekim državama fiskalnim paketima, a u Hrvatskoj, smatra, nedostatak je radnih mjesta, a za otvaranje novih nužno je upletanje države u gospodarstvo na način omogućavanja investicija.

Snimio Mirko Cvjetko

Na tu se misao nadovezuje ona Johannesa Stipsitsa iz Agencije za europske integracije i gospodarski razvitak, da su izgradnja ustanova i reforma javne administracije svakako prioriteti Europskoj Uniji. Natko Vlahović, hrvatski lobist u Bruxellesu, također govori kako Europsku Uniju zanimaju samo strukturne reforme određenih sektora te poručuje da je uključivanje gospodarstvenika u donošenje programa i strategija gospodarskoga oporavka nužno. Ante Babić, cijenjeni makroekonomist, uspoređujući aktualno stanje u Hrvatskoj s irskom krizom 1987, izlaze vidi u manjem uplitanju države u privatni sektor te u ulasku u Europsku Uniju, čime će se uravnotežiti domaće tržište, koje smatra presudnim regulatorom politike. Zatvarajući susrete, Zorislav Lukić najavio je da će Odjel za gospodarstvo organizirati još nekoliko okruglih stolova, prije svega o razvoju energetike i turizma u Hrvatskoj te raspodjeli sredstava iz pretpristupnih i kohezivnih fondova Europske Unije.

* * *

Druge Gospodarske susrete otvorili su pozdravnom riječju glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić i pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske Marijan Kostrenčić. Prvoga dana skupa izlagali su Johannes P. Stipsits (Financijski okvir nastanka krize), Anton Kovačev (Instrumentarij financiranja razvoja u krizi), MladenVedriš (Kako je došlo do krize?), Natko Vlahović (Pogled na Hrvatsku iz Bruxellesa – što nas čeka u 2010?), Gojko Drljača (Uloga medija u gospodarskoj krizi), Mirjana Šlat (Hrvatski ljudskipotencyali i kriza), Ante Babić (Makroekonomske prognoze za 2010), Slavko Kulić (Strukturalni problemi hrvatskoga gospodarstva u kontekstu društvenih promjena), Sandro Baričević (Izazovi poslovne okoline u Jugoistočnoj Europi) te Hrvoje Stojić (Ekonomski izgledi – implikacije na monetarnu politiku). Drugoga su se dana Susreta mogla čuti predavanja Anđelka Brezovnjačkog (Voda – strateški hrvatski resurs), Dina Ivana Dogana (Utjecaj gospodarske krize na financiranje poduzeća u regiji) te Stipe Mlikotića (Globalna financijska kriza i nacionalna ekonomija), a potom je održan okrugli stol sudionika te završna rasprava.

* * *