Baština, književnost, kritika

Treći ovogodišnji broj Dubrovnika, časopisa Matičina dubrovačkog ogranka, na više od dvije stotine bogato opremljenih stranica ugošćuje dvadesetak autora. Tekstovi su žanrovski raspodijeljeni u rubrike Baština, Drama, Poezija, Proza, Memoari, Osvrti, In memoriam.

U Baštini Stipe Nosić piše o životu fra Bernardina Sokola o 65. obljetnici njegove mučeničke smrti. Franko Oreb sjeća se zaslužnih istraživača korčulanske spomeničke baštine, Ivana Kapora (1772–1849), Mateja Kapora (1789–1842) i Nikole Ostojića (1803–1869).

Josip H. Nikšić preveo je esej Moisesa Orfalija Pogled na društveni i duhovni položaj sefardskih Židova u Dubrovniku na temelju zapisa javnih bilježnika (XVI–XVII. st.), a

Nikša Violić bilježi Crtice i legende iz života dubrovačkih ljetnikovaca.

Rubrika Drama donosi Keana IV. Grigorija Gorina, u prijevodu Anamarije Paljetak.

Od poezije Dubrovnik nudi Ispovijed Kornata i Milost sv. Frane Roka Dobre, Razgovor s Bogom (izbor) Josipa Sanka Rabara te Albije i Proljeće Claudija Damianija, koje je preveo Juraj Gracin. Pripovijetke potpisuje Dubravko Krstić, Tri priče Silvio Lebinac, a memoarsku prozu Marginalije o Leksikografskom zavodu, Jugoslavenskoj enciklopediji i Krleži Žarko Domljan. Josip Lisac piše osvrt na Rječnik bračkih čakavskih govora Petra Šimunovića, Fabijan Lovrić na Patnje Antonije Brabec Ludwiga Bauera, Doručak Tomislava Marijana Bilosnića i Dijete koje se nije htjelo roditi Zvonimira Baloga, a Vinicije B. Lupis na Pomorsku obitelj Moretti Danke Radić. Orsat Ligorio piše u spomen na Žarka Muljačića (1922–2009), poznatoga lingvista.