Vukovarska bitka za Hrvatsku

U prigodi obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba i područni centar Instituta Pilar iz Vukovara, a u suradnji s Muzejsko-multimedijalnim odjelom Domovinskog rata Vukovar, Koordinacijom udruga proisteklih iz Domovinskog rata Vukovar, Državnim arhivom Vukovar, Centrom za istraživanje ratnih zločina i Hrvatskim društvom logoraša srpskih koncentracijskih logora iz Vukovara te vukovarskom Javnom ustanovom u kulturi Hrvatski dom, organizirali su 13. i 14. studenoga 2009. u kongresnoj dvorani Ružičkine kuće u Vukovaru 12. znanstveno-stručni skup Vukovar ‘91. – osamnaest godina poslije s temom Vukovarska bitka – bitka za Hrvatsku (prilog kontinuiranom istraživanju). Tim je skupom Institut Pilar nastavio niz javnih manifestacija koje za osnovni cilj imaju što cjelovitije vrednovanje uloge i značenja važnih događaja i aktera koji su obilježili ne samo zbivanja u Vukovaru u kasno ljeto i jesen 1991. nego i zbivanja u Hrvatskoj i njezinu okružju bitnih za razumijevanje procesa stvaranja i obrane hrvatske države. Tako se, među ostalim, u proteklih jedanaest znanstvenoistraživačkih skupova promišljalo i progovaralo o međunarodnim odjecima Vukovara ‘91, o Vukovaru i njegovoj hrvatskoj baštini i perspektivama razvoja, o radu i ulozi Međunarodnoga kaznenoga suda za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, o ljudskim pravima i srpskim koncentracijskim logorima, o fenomenu dragovoljstva, o demografskim, duhovnim, političkim, žrtvoslovnim i humanitarnim aspektima Vukovara ‘91, ali i o hrvatskim osloboditeljskim operacijama, o demografskim i sociokulturnim posljedicama Hrvatskoga domovinskog rata, kao i o procesu mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Na svim dosad održanim skupovima sudjelovali su ugledni hrvatski znanstvenici, kao i znanstvenici iz inozemstva (politolozi, sociolozi, psiholozi, pravnici, demografi, povjesničari, teolozi, ekonomisti, geografi…). Ali i brojni svjedoci i neposredni sudionici proteklih zbivanja (novinari, hrvatski branitelji, prognanici, političari, časnici Hrvatskih oružanih snaga…). Iza tih skupova ostala je objavljena bogata i vrijedna znanstvena i stručna bibliografija, koja je nezaobilazno vrelo za dalja i dublja istraživanja okvira, uzroka i posljedica Hrvatskoga domovinskog rata, napose uloge vukovarskih zbivanja u njemu.

Tema ovogodišnjega skupa odabrana je jer je ona po nizu svojih obilježja više nego važan i znakovit fenomen, dalekosežnih posljedica u kontekstu stvaranja i obrane hrvatske države. Riječ je o složenoj, po mnogočemu ključnoj i prijelomnoj, vojnoj operaciji koju treba promišljati i vrednovati s različitih motrišta – vojnih, političkih, geopolitičkih i geostrategijskih, demografskih, humanitarnih, međunarodnih, pravnih, medijskih, duhovnih, socioloških, socio-psiholoških, žrtvoslovnih... Želja je organizatora bila da se na skupu pokuša sintetizirati barem dio dosadašnjih iskustvenih, znanstvenih i empirijskih spoznaja o Vukovarskoj bitki, ali i otvoriti možda i neka nova analitička pitanja, odgovori na kojih trebaju pridonijeti utvrđivanju svih relevantnih činjenica o tom iznimnom fenomenu kako bi se na temelju njih čuvale i promicale vrednote Hrvatskoga domovinskog rata, osobito načela Vukovara, kao nedjeljive sastavnice suvremenoga hrvatskoga nacionalnog identiteta.

Skup je okupio dvadesetak predavača – znanstvenika, ali i sudionika Vukovarske bitke, koji su u zanimljivim i poticajnim predavanjima dodatno osvijetlili već poznate, ali i ukazali na široj javnosti i akademskoj zajednici manje poznate detalje bitke. Pojedini su se aspekti bitke reinterpretirali u skladu s novodostupnim povijesno-arhivskim gradivom i demografsko-statističkim izvorima, kao i svjedočenjima njezinih neposrednih sudionika. Tako su sudionici skupa govorili o mnogobrojnim temama, poput organizacije obrane u Vukovaru, ulozi policije i ulozi zdravstvenoga sustava u obrani, o gubicima srpskih snaga, percepciji rata, radu Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i mnogim drugim.

U raspravi koja je uslijedila zaključeno je da se moraju nastaviti znanstvena istraživanja o Vukovarskoj bitki jer još postoje činjenične praznine koje treba popuniti kako bi se izbjeglo svako, a osobito dnevnopolitičko manipuliranje tim fenomenom. Treba uložiti dodatne istraživačke napore, što uključuje i prikupljanje dokumenata i drugog arhivskog gradiva te svjedočanstava sudionika Vukovarske bitke, kako bi se što cjelovitije spoznala prava istina o Vukovaru 1991. i njezino dalekosežno značenje kao prijelomna događaja koji je Hrvatsku konačno usmjerio prema državnoj samostalnosti i neovisnosti. Pritom osobitu pozornost treba usmjeriti prema utvrđivanju što potpunijega broja poginulih, ubijenih, zatočenih i nasilno odvedenih, kao i sudbine nestalih osoba, a njih je s područja Grada Vukovara, čulo se u raspravi, i dalje više od 360. Premda je Hrvatska nakon sto dana otpora izgubila bitku, na vukovarskim je ruševinama dobila rat, jer JNA, pobunjeni Srbi kao i srpske paravojne postrojbe nakon golemih gubitaka u ljudstvu i tehnici ispred i u Vukovaru, nisu više mogle poduzimati bilo kakve napadačke operacije prema drugim hrvatskim krajevima. Okupacijom Vukovara srbijanski je agresor dosegnuo vrhunac teritorijalne ekspanzije u Hrvatskoj. Nakon studenoga 1991. Hrvatska je vojska počela postupno oslobađati zaposjednuta hrvatska područja.

U nazočnosti brojnih uzvanika i gostiju, među kojima su bili: Mladen Lončar, izaslanik ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Mišo Munivrana, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, Božo Galić, župan vukovarsko-srijemski, Zdenka Buljan, predsjednica Gradskoga vijeća Vukovara, Željko Sabo, gradonačelnik Grada Vukovara, Pero Aračić, dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Antun Pintarić, dekan vukovarskog Veleučilišta Lavoslav Ružička te brigadir Petar Čavar, načelnik Muzejsko-multimedijalnog odjela Domovinskog rata Vukovar koji djeluje pri Hrvatskom vojnom učilištu Petar Zrinski, skup je otvorio Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba.

Sudionici su i organizatori skupa u okviru njegova memorijalnog dijela obišli Mjesto sjećanja u vukovarskoj bolnici te odali poštovanje svim žrtvama srbijanske oružane agresije na Vukovar i Hrvatsku kod spomen-obilježja i masovne grobnice na Ovčari, Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru te kod spomen-obilježja poginulim članovima HNK Radnički u Borovu Naselju.