Središnjica

• Udruga za promicanje obrazo-vanja Roma Kali Sara, predsjednik koje je Veljko Kajtazi, organi-zirala je simpozij u povodu Svjetskoga dana romskoga jezika. Na simpoziju, koji je održan 3. do 5. studenoga, sudjelovalo je trideset sudionika iz sedamnaest država.

• U organizaciji Ma-tice hrvatske i Mreže znanja 10. studenoga održan je okrugli stol Razvoj medicinskog turizma u Hrvatskoj. Suor-ganizatori su Hrvatska liječnička komora i Hrvatska stomatološka komora. Okrugli stol okupio je vodeće hr-vatske stručnjake s područja me-dicine i turizma, koji su raspravljali o potencijalima razvoja medicin-skog turizma u Hrvatskoj, sadašnjim uvjetima za njegov razvoj te pozicioniranju Hrvatske kao pre-poznatljiva odredišta na svjetskoj karti medicinskog turizma.

• Na Dan Grada Kutine 10. studenoga Središnjica i Ogranak Matice hrvatske iz Kutine predstavili su antologiju Kajkavska lirika Moslavine, koja donosi poeziju Mije Stuparića, Višnje Sever, Nade Pomper Gulija, Dragutina Pasarića, Katarine Brkić i Božice Brkan. Knjigu su predstavili Dražen Kovačević, Mijo Lončarić, Đuro Vidmarović i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, a u glazbenom programu sudjelovali su Kristina Beck-Kukavčić, mezzosopran i Zvonko Presečki na glasoviru.

• Na redovitoj Tribini Društva prijatelja glagoljice 11. studenoga predavanje pod naslovom Drugačiji pogled na glagoljicu održao je Filip Cvitić.

• Interaktivno izlaganje Hrvatski adut u EU – supremna emocionalna inteligencija održao je 12. studenoga Conte Ivano Bajamonti. Hrvati su narod iznimne emocionalne inteligencije. Naše zavičajne odrednice ujedno su i temeljne sastavnice life coachinga, zanimanja koje se širi planetom.

Bajamonti je, među inim svojim zanimanjima, i life coach, i prvi hrvatski čovjek koji je boravio u službenome posjetu Europskome parlamentu u Strasbourgu – još u siječnju 1989. Iscrpni poznavatelj Europe i Europljana govorio je okupljenima što to dragocjenoga Hrvati imaju u rukavu neposredno uoči učlanjenja Hrvatske u Europsku Uniju. Iz svojega egzilskoga i profesionalnoga iskustva ističe samo jednu misao: „Cijenit će nas onoliko koliko cijenimo sami sebe. Osvijestimo naše autentične osobitosti i oglasimo ih bez kompleksa – i nama, i drugima. Europa će vrlo brzo pojmiti našu ljudsku integriranost i nadmoćnu emocionalnu inteligenciju.“

• Hrvatski politički identitet i politička kultura na pragu ulaska u Europsku Uniju naslov je predavanja koje je Višeslav Raos održao 12. studenoga u sklopu predavanja Salona Matice hrvatske. Hrvatska se na pragu ulaska u Uniju suočava s pitanjem redefiniranja političkog identiteta unutar šireg okvira europske političke zajednice država i nacija. Na temelju modela Gabriela Almonda i Sidneya Verbe, kao i Arenda Lijpharta, potrebno je ispitati hrvatsku političku kulturu, a narav političke kulture u Hrvatskoj u izravnoj je svezi s još nedovršenim procesom konsolidacije demokracije te će bitno odrediti politički identitet Hrvatske po primanju u članstvo Unije.