Prezimenik – neispričana priča

Knjiga Hrvatski prezimenik, s podnaslovom Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, zajednički, kao autori, potpisuju Franjo Maletić i akademik Petar Šimunović. Golemo je to i jedinstveno djelo u našem izdavaštvu kakvo dosad nismo imali, a slična djela nemaju ni drugi narodi. U tri sveska enciklopedijskog formata, na 2200 stranica, rasprave su akademika Petra Šimunovića – običnim slovima, na dva stupca, dok je dokumentacijska građa tiskana u tri stupca, sitnim slovima, gustim slogom. Knjigu je izdao nakladnik Golden marketing – Tehnička knjiga u Zagrebu, 2008.

U prvom svesku Hrvatskog prezimenika, pod naslovom Spomenici naše opstojnosti, Petar Šimunović na više od stotinu stranica obrađuje važnost i značenje, povijest i sudbinu najučestalijih prezimena u Hrvatskoj. Ta je rasprava plod dugogodišnjega, dubokog i širokog poznavanja i trajnoga istraživanja imena i prezimena ljudi (atroponimija) i imena mjesta (ojkonimija).

Prezimena su spomenici naše opstojnosti (tako s pravom glasi i prvo poglavlje studije o hrvatskim prezimenima): u prezimenu se očituju brojni skriveni sadržaji: topografski, vjerski, narodnosni, jezični, a iznad svega – iz njih se očituje duboka rodbinska veza od prvoga poznatog (ili nepoznatoga) nosioca prezimena kroz brojne generacije koje čine neprekinuti živi lanac života jednoga roda koje se prezimenom prepoznaje u domovini, ali i kad je raseljen u stranim zemljama. Među najbrojnijim prezimenima nalazi se prezime Horvat, a zatim i inačice Horvatić i Hrvatin. To znači da su se Hrvati iz sve tri naše povijesne kraljevine – Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ali i Istre, očitovali prezimenima. Naše je nacionalno ime često i u susjednim zemljama: Mađarskoj, Austriji, Italiji i Slovačkoj. Knjiga Hrvatski prezimenik, kako autor Petar Šimunović piše, krsni je list Hrvatske na ulazu u treći milenij, jer su prezimena živa memorija svakoga pojedinca, ali i obitelji i naroda. Prezimena su najsnažniji i najdublji identifikacijski znak, kao što je osobno ime neponovljivi svjedok osobnosti svakoga pojedinca. Prezimena čine živi mozaik današnje Hrvatske.

Po prezimenima svaki građanin Republike Hrvatske danas s pomoću ove knjige može pronaći svoje prezimenjake diljem Hrvatske, može upoznati put kuda su i dokud stigli pojedini njegovi rodovi, može identificirati gnijezdo gdje su njegovi prethodnici prvi put zabilježeni.

Ova je knjiga osobna karta svih naših rodova i obitelji, svjedok opstojnosti u dugim stoljećima, živi svjedoci koji utvrđuju narodnosnu, vjersku, jezičnu i mjesnu tradiciju obitelji i pojedinaca. Svaki je stanovnik današnje Hrvatske prezimenom ovdje zapisan, a zapisana su i sva živa naselja u Hrvatskoj.

Hrvatski prezimenik obaseže građu popisa pučanstva iz 2001, ali u njoj su objavljena i imena hrvatskih naselja, u trećoj knjizi. Popisu prethodi rasprava Petra Šimunovića Imena hrvatskih naselja (ojkonimi) s podnaslovom Neispričana priča, koju autor raspreda na šest stranica. To je sažetak njegovih dugogodišnjih istraživanja imena hrvatskih naselja i gradova. U imenima naselja, posebice gradova, otkrivamo duboku prošlost naše domovine, od Ilira, Grka, Kelta, Rimljana, ali najveći broj naselja nosi imena koja su im dali naši pradjedovi. Koliko ljudi oblikuju okoliš i kulturni krajolik, toliko i on oblikuje stanovništvo da bude radino, strpljivo, sa stalnom nadom u bolju sutrašnjicu. O tome govore i naša prezimena. Onaj tko zna čitati neposredno i posredno podatke u knjizi može odčitati mnoge sakrivene činjenice o našoj postojbini i domovini.

Organizacija posla oko objavljivanja ovoga troknjižja bila je doista uspješna: od popisa pučanstva, koji služi za brojne statističke podatke, trebalo je organizirati građu koja je raspoređena tako da daje brojne odgovore o naseljima, prezimenima, seobama, doseobama, kretanjima ljudi iz sela u gradove.

Hrvatski prezimenik, Hrvatska prezimena prema popisu pučanstva iz 2001. jedinstveno je djelo i po opsegu – tri sveska enciklopedijskoga formata – i po informacijama o prezimenima i naseljima koje su u tim svescima. Ono će biti nezaobilazno za brojna istraživanja o povijesti stanovništva, o povijesti hrvatskoga jezika i njegovih dijalekata, o demografskim i migracijskih kretanjima u prošlosti i sadašnjosti, ali iznad svega – ono je spomenik naše opstojnosti i svjedok naše postojanosti u našem zavičaju i našoj domovini Hrvatskoj.

Troknjižje Franje Maletića i Petra Šimunović Hrvatski prezimenik dobilo je ovogodišnju nagradu Josip Juraj Strossmayer za najbolje znanstveno djelo i najuspješniji izdavački pothvat iz područja društvenih, prirodnih, medicinskih, tehničkih i informacijskih znanosti. S pravom! Čestitamo.