Leksikografski pothvat

Začeci Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine javili su se odmah nakon rata, i to kao skromna ideja da se napravi leksikon Hrvata Bosne i Hercegovine. No kako je građa prikupljana i kako je projekt napredovao, shvatilo se da se želi prikazati ne samo važne ličnosti nego, između ostalog, i floru i faunu, zemljopis, jezikoslovlje, umjetnost, demografska kretanja te se na taj način izbjeglo da se dobije tek popis biografija Hrvata u BiH i onih koji su podrijetlom iz nje. Promjenom koncepcije od leksikona do enciklopedije konačan je produkt obogaćen svim onim što su pripadnici hrvatskoga naroda u BiH stvarali u dodiru s drugim narodima u BiH, ponajprije sa Srbima, Bošnjacima i Židovima te sve ono što su stvorili prethodnici Slavena na bosanskohercegovačkim prostorima – Iliri, Japodi i Rimljani. Iako predznak hrvatska u nazivu enciklopedije može nekima zasmetati i na prvu loptu odbiti, odmah valja naglasiti da to nije nacionalističko djelo, već poprilično otvoren hrvatski pogled na BiH. Jasno, prvenstveno su obrađeni događaji, pojave, osobe i pojmovi koji tvore hrvatsku povijesnu, kulturnu i geografsku sastavnicu BiH, no tridesetak posto enciklopedije čine natuknice o srpskoj, bošnjačkoj, židovskoj i inoj strani Bosne i Hercegovine jer se ne može previdjeti da su u Bosni i Hercegovini Hrvati stoljećima živjeli s drugim narodima i njihovi su se životi, povijesti i kulture isprepleli. Natuknicama koje se odnose na bosanskohercegovački državni prostor pridodane su i natuknice koje prelaze prostore Bosne i Hercegovine te zahvaćaju druge, a posebno susjedne zemlje, koje su u širem povijesnom, političkom, kulturnom i etničkom kontekstu vezane za Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Kako je posrijedi zemlja s velikom dijasporom, nije zaboravljen ni taj dio informacija.

IVO ANDRIĆ

DALIBOR BROZOVIĆ

Prva bosanskohercegovačka enciklopedija

Prvi svezak Hrvatske enciklopedije BiH obuhvaća enciklopedijsku građu od slova A do slova Đ, te obaseže 2.121 natuknicu, odnosno 53.064 retka teksta, a sadrži i 274 crno-bijele te 593 ilustracije u boji i 75 zemljovida. Na prvom je svesku, brojeći redakciju, uredništvo struka i suradnike, radilo više od 120 znanstvenika, velikom većinom iz Bosne i Hercegovine. Kao što svaka enciklopedija podrazumijeva suradnju stručnjaka iz najrazličitijih područja, od arheologije preko botanike i ekonomije do športa, ni ova enciklopedija nije iznimka. Zamišljeno je da drugi svezak od preostala tri obuhvati građu od slova Đ do slova J i vjerujemo da, ako financijska potpora ne izostane, nećemo dugo čekati na njega.

Godine 1983. objavljen je u okviru Enciklopedije Jugoslavije poseban separat pod naslovom Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina i to je bio dosad jedini pokušaj enciklopedijskog okupljanja građe o Bosni i Hercegovini. Ova će enciklopedija, možemo se nadati, biti poticaj da se naprave i druge nacionalne enciklopedije BiH te kao kruna svega i opća enciklopedija Bosne i Hercegovine, djelo koje se radi u okviru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu već niz godina, no od kojeg dosad nismo vidjeli ništa. Sve to povećava važnost izdavanja Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine jer ona time nije samo prvi pokušaj izdavanja jedne nacionalne, u ovom slučaju hrvatske, enciklopedije, već i prvi pokušaj izdavanja takva djela uopće.

Suradnja važnih institucija

Projekt je prije deset godina pokrenut na poticaj nekoliko važnih nacionalnih i vjerskih institucija poput Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, Hrvatskog društva za znanost i umjetnost, Sveučilišta u Mostaru, Vrhbosanske metropolije, Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Hrvatske zajednice iseljenika Bosne i Hercegovine i Matice hrvatske.

U prvom svesku Enciklopedije, koji započinje natuknicom Aachenski mir, a završava natuknicom o slikaru i kiparu Izetu Đuzelu, neke od zanimljivijih natuknica svakako su one o o Ivi Andriću, o Bibliji i njezinoj recepciji, bibliotekama u BiH, Balkanu, pismu bosančici i Crkvi bosanskoj. Posebno mjesto nedvojbeno pripada tekstu o Bosni i Hercegovini, od prapovijesti do danas, od općih podataka preko prirodnih obilježja, demografskih obilježja i naselja, gospodarstva, regionalizacije, upravne podjele, povijesti, crkvene povijesti do političkog sustava i kulture. Natuknica se prostire na gotovo stotinu stranica, a opremljena je fotografijama i preglednim zemljovidima.

Djelo bez prigovora

Abecedarij Hrvatske enciklopedije BiH bit će u konačnici prvi javni izložak nacionalnoga tezaurusa pojmova i biografija koji će moći biti i javno provjeren, dopunjen i, jasno, ukoliko bude potrebno, popravljen, napisao je pokojni akademik Dalibor Brozović u predgovoru Enciklopedije. Akademik je bio jedna od pogonskih snaga za sastavljanje i izdavanje tog impozantnog enciklopedijskog djela, a nemala pomoć stigla je iz Hrvatskoga leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Da su sastavljači i suradnici odradili dobar posao, pokazuje i činjenica da prvih nekoliko mjeseci od izlaska prvog sveska Enciklopedija nije dobila nijednu negativnu kritiku. Tekstove s područja islama pisali su profesori s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Adnan Silajdžić i Ismet Bušatlić. Natuknicu o Bošnjacima jesu pisali Hrvati, no upravo su Bošnjaci u javnom televizijskom nastupu kazali da toj natuknici nemaju što dodati ni oduzeti, jer je napisana korektno i povijesno utemeljeno.

Za grafičko rješenje zaslužan je akademski slikar Ivica Čavar, a za prvi je svezak izrađeno 75 originalnih zemljopisnih i povijesnih zemljovida. „Treba više paziti što je pisano nego kako je pisano“, napisao je Brozović u predgovoru objašnjavajući da u hrvatskoj javnosti vlada općenit pravopisni nered, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, pa ni u lekturi ovog sveska nije bilo moguće uvesti potpuni red. Iako se i lektura i korektura u ovom svesku mogu pohvaliti, možemo se nadati da do sljedećega sveska neće biti potrebne ovakve isprike. Prvi svezak Enciklopedije dosad je predstavljen u Sarajevu i Mostaru, a uskoro će je upoznati i zagrebačka publika te će biti dostupna i široj javnosti jer ju je trenutno u Hrvatskoj poprilično teško pribaviti.

Izrada ove Enciklopedije potaknula je osnivanje Hrvatskoga leksikografskog instituta Bosne i Hercegovine u Mostaru, u kojem su od 2004, kad je Institut utemeljen, pokrenuta još dva važna projekta: Bosna i Hercegovina: politička i kulturna povijest te Atlas Bosne i Hercegovine. Za ravnatelja Instituta izabran je Ivan Anđelić, a glavnim urednikom Enciklopedije postao je Jakov Pehar, dok je cijelim enciklopedijskim projektom urednički rukovodio Ivan Markešić iz Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Financiranje Enciklopedije osigurano je ponajprije iz donacija, a djelomično iz Fondacije za nakladništvo Federacije BiH te Fonda Vlade Republike Hrvatske namijenjena pomoći institucijama kulture i zdravstva u BiH. Iz Hrvatskoga leksikografskog zavoda BiH rekli su da je 80 posto preostala tri sveska napravljen, a da o financijama ovisi kojom će se brzinom ti svesci izdavati. Svakako valja pohvaliti brzinu kojom se od početne ideje došlo do konačne realizacije jer slični projekti najčešće iziskuju više od jednog desetljeća.

Ova enciklopedija ima mogućnost postati knjiga za svaku kućnu biblioteku, priručnik koji mogu i trebaju konzultirati ljudi najrazličitijih profesija, informativna je, pregledna i pouzdana. Ne treba naglašavati koliko je projekt važan za Hrvate u BiH, tu entitetski najmanju bosanskohercegovačku sastavnicu, već valja uvidjeti da je to izniman kulturološki i znanstveni događaj za cijelu BiH i sve njezine građane.

LAURA MIHALJEVIĆ