Književni globus

ŠPANJOLSKA – Španjolska autorica Angeles Caso dobitnica je ovogodišnje nagrade Planeta, sa 601.000 eura najviše dotirana književnog priznanja hispanofonog svijeta.

Pedesetogodišnja spisateljica, novinarka i prevoditeljica nagradu je primila u Barceloni za roman Contra el viento (Protiv vjetra). Knjiga priča sudbinu mlade žene s Kapverdskih Otoka, koja emigrira u Portugal pa u Španjolsku. Kako kaže autorica, njezina dadilja nadahnula ju je za tu priču, a knjiga je „posveta svim imigranticama, stvarnim junakinjama 21. stoljeća“. Druga nagrada Planeta, vrijedna 150.000 eura, dodijeljena je 49-godišnjem španjolskom piscu Emiliju Calderónu za roman La bailarina y el inglés (Plesačica i Englez), čija se radnja događa u Indiji za vrijeme britanske kolonijalne uprave. Nagradu Planeta od 1952. predaje istoimena izdavačka kuća iz Barcelone. Nakon Nobelove nagrade, to je financijski najvrednije književno priznanje na svijetu.

Otpušten voditelj

NJEMAČKA – Nakon novoga sukoba oko dvoje kineskih disidenata prigodom zatvaranja Frankfurtskog sajma knjige, organizatori su prekinuli suradnju s voditeljem projekta Peterom Ripkenom.

Sajam, podtvrtka Burzovnoga saveza njemačkog knjižarstva, argumentira to „stalnim poteškoćama u dogovaranju“ nastupa ovogodišnjega počasnog gosta Kine. Ripken je na završnom primanju njemačkoga MVP-a na Sajmu spriječio govor kineske aktivistice Dai Qing, a na primanju nije govorio ni pjesnik Bei Ling, kako je bilo planirano. Ripken je na meti kritika bio već mjesec dana prije otvaranja Sajma, kad je pod pritiskom kineskih funkcionera otkazao poziv dvoma disidentima na simpozij u Frankfurtu. 67-godišnji Ripken, već godinama jedna od najpoznatijih osoba Sajma i predsjednik Društva za promoviranje afričke, azijske i latinoameričke književnosti u Njemačkoj, od 2003. vodi program Internacionalnog centra sajma i nastupe brojnih zemalja gostiju.

Izrael se bori za Kafku

IZRAEL / NJEMAČKA – Izrael od njemačkoga Književnog arhiva u Marbachu traži originalni rukopis Procesa Franza Kafke.

Time bi se ispravila „povijesna nepravda“, citira izraelski dnevnik Haaretz direktora izraelske Nacionalne biblioteke, koji smatra da Izrael ima pravo na rukopis koji je 1988. prodan njemačkom arhivu za oko dva milijuna dolara. U Izraelu je pitanje dovelo do kontroverzi, budući da Nacionalna biblioteka sudskim putem već vodi borbu za prava na neobjavljene Kafkine tekstove, čime želi spriječiti da dvije privatne nasljednice tekstove iz ostavštine Kafkina izdavača Maxa Broda prodaju u inozemstvu. Kafkin prijatelj Brod pobjegao je pred nacistima iz Praga u Izrael, a sa sobom je ponio Kafkine rukopise. Nakon Brodove smrti, ostavština je otišla njegovoj tajnici Esther Hoffe, koja je prodala dio rukopisa, između ostaloga i Proces. Ostatak ostavštine trenutno je u posjedu njezinih kćeri Ruth i Have.

Nove optužbe Kundere

ČEŠKA – U Češkoj ne prestaju optužbe na račun Milana Kundere i njegove navodne suradnje s komunističkim vlastima.

Potkraj prošle godine tjednik Respekt, pozivajući se na policijske dosjee, izvijestio je da je Kundera 1950. kao student prijavio protivnika režima Miroslava Dvořáčeka, koji je zbog toga četrnaest godina proveo u zatvoru. Sada je praški dnevnik Lidove noviny objavio dokumente iz 1952, u kojemu tadašnji doministar nacionalne sigurnosti govori o slučaju Dvořáček, iako ni sada nije nedvojbeno dokazana Kunderina uloga u njemu. Kundera, rođen 1929. u Brnu, opovrgnuo je svojedobno članak u Respektu, ali nije ušao u sudsku tužbu kojom je prijetio. Njegov odnos prema Češkoj smatra se teškim, a pisac, koji od 1975. živi u Francuskoj, još ne dopušta nova izdanja ni prijevode svojih djela u domovini.

Iva Krtalić-MIuesin