Treba odgojiti novu publiku

Miljenko Puljić

Koncertom pod ravnanjem slavnoga svjetskog dirigenta Sir Nevillea Marinerra počela je sezona Zagrebačke filharmonije, koja će svojim programom kroz cijelu godinu udovoljavati apetitima ljubitelja klasične glazbe. Najpoznatija hrvatska glazbena ustanova u posljednje je četiri godine uvela važne promjene. Između ostalog, aktivno je radila na približavanju mlađoj publici, osvježila je diskografsku djelatnost te uspostavila suradnju s poznatim orkestrima i istaknutim umjetnicima. Te aktivnosti, po riječima Miljenka Puljića, nikako nisu utjecale na snižavanje strogih standarda ili kvalitete izvedbi. Više o aktivnostima i planovima najpoznatijega hrvatskog orkestra saznali smo upravo iz razgovora s Miljenkom Puljićem, koji Filharmoniju vodi već četiri godine.

Filharmonija je u posljednje četiri godine doživjela važne promjene. Što držite najbitnijim?

Gledajući unatrag naš rad, moram reći da sam vrlo zadovoljan svime što smo ostvarili, ali postoji nekoliko projekata i nagrada na koje sam ponosan. Prvi put u povijesti Zagrebačke filharmonije osvojili smo Porin za najbolji album klasične glazbe u 2008. sa skladbama Borisa Papandopula. Snimljen je i CD sa sopranisticom Invom Mulom. To je prvi njezin nosač zvuka, a snimljen u našoj dvorani s našim dirigentom i tonskim snimateljem. CD je objavljen u izdanju Virgin Classica, a vrti se na BBC-u i Trećem programu HR-a. U pripremi je i novi nosač zvuka s djelima Pavla Dešpalja, za što je već gotov materijal. Izdat će se i nosač zvuka kvarteta Rucner te naše solistice Renate Penezić. Još je mnogo toga u pripremi i vjerujem da će naša publika biti vrlo zadovoljna.

Sezona Zagrebačke filharmonije započela je u Hypo centru. Može li to biti zamjenski prostor?

Sezonu smo morali započeti na zamjenskoj lokaciji, ali koncert zakazan za petak 23. listopada ipak će se održati u Lisinskom. Što se tiče Hypo centra, najveći je problem taj što smo nakon prodaje 840 godišnjih ulaznica morali obustaviti prodaju jer centar ne može primiti više posjetitelja.

Ima li Filharmonija poteškoća s financiranjem?

Kada sam preuzeo sadašnju funkciju, prema procjeni komisije Ureda za kulturu dug je iznosio dva milijuna kuna, a bilo je i dugovanja prema dirigentima i solistima. Kako godišnji ukupni budžet iznosi oko 40 milijuna kuna, morali smo sklopiti nove sponzorske ugovore, čime je prihod povećan četiri puta. Uz pomoć tih sredstava i vlastitih prihoda novac je uložen u proširenje programa, stvaranje novih ciklusa te financiranje novih komornih ansambala. Tako ćemo unatoč recesiji ovu godinu završiti s pozitivnim poslovanjem, čime se rijetke kulturne ustanove mogu pohvaliti. Ovdje mi se čini važnim istaknuti da je unatoč bolesti dio posla uradio maestro Šutej. Osim realizacije programa sponzorski ugovori omogućili su nam i veće iznose za osiguranja. Tako su primjerice po kolektivnom ugovoru djelatnici i instrumenti osigurani na iznos od 60.000 kuna, dok sponzorska osiguranja iznose 400.000 kuna. Od ostalih projekata sponzori su financirali Grand prix za najboljega mladog glazbenika Filharmonije, a ostvaren je u suradnji s generalnim pokroviteljem Hrvatskom poštanskom bankom i iznosi 10.000 eura.

Ulaže li se novac u nova glazbala?

U kupnju novih instrumenata uloženo je dva milijuna kuna, a prvi put napravljena je i međunarodna procjena gudačkih instrumenata, što je važno zbog mogućih oštećenja prigodom putovanja. Oko milijun kuna uloženo je u popravak instrumenata, za što se instrumenti uglavnom šalju u inozemstvo jer za većinu njih u Hrvatskoj nema majstora koji ih može popraviti. Zbog svih tih troškova, Filharmoniju volim usporediti sa skupom limuzinom za koju nikada nema novca da se spremnik napuni do vrha.

Planirate li nove projekte?

Iako Filharmonija nema svoje dvorane, uspjeli smo formirati i privući nekoliko komornih ansambala, poput kvarteta Rucner, Tuba i Septet Ad Libitum te Puhačkog okteta s kojima na više lokacija u gradu radimo nove cikluse. Jedan je od takvih projekata sigurno i koncert Filharmonije na Bundeku, na koji dolazi i do 20.000 posjetitelja. Ove smo godine za djecu i mlade pripremili poseban ciklus od četiri koncerta na kojima će gostovati Maksim Mrvica i Oliver Dragojević, a s gostima iz Južne Amerike planiramo koncert Salsa filharmonica. Također se u Nacionalnoj knjižnici provodi projekt Noćne ptice u sklopu kojeg ansambl Acoustic project izvodi raznolik repertoar.

Većina publike Zagrebačke filharmonije srednje je i starije dobi. Imate li planova za mlađu publiku?

Većina naših aktivnosti i planova proizlaze iz želje za privlačenjem mlađe publike, populacije između 25 i 40 godina. Filharmonija pripada svim građanima ovoga grada, a naša je prva zadaća odgajati novu publiku. Tako ćemo tijekom ove godine održati velik broj koncerata koji su namijenjeni djeci predškolskog i školskog uzrasta. Riječ je o Tjednu za mladež u sklopu kojega su održani koncerti filmske glazbe. Dosad je u sklopu toga tjedna na koncerte došlo oko 15.000 posjetitelja, koji su slušali glazbu iz filmova Harry Potter, Gospodar prstenova te Ratovi zvijezda.

Hoće li Filharmonija poći na gostovanje?

U studenom gostujemo u bečkoj dvorani Musikverein, a u planu su i druga gostovanja. Nadam se da ćemo u sljedeće četiri godine dovršiti pripreme i otići na turneju po Americi, koja je zbog recesije i bolesti maestra Šuteja odgođena. Također je u planu nastavak suradnje s kolegama iz Praga, Budimpešte i Beča. Dosad su već potpisani ugovori za nastupe u sklopu Praških jeseni i Praških proljeća, a nastavit ćemo i suradnju s Turskom. Ističem i humanitarne koncerte, kojih u prosjeku izvedemo osam. U prosincu prošle godine izveden je koncert s deset eminentnih svjetskih i hrvatskih glazbenika predvođenih Joseom Carrerasom na dobrotvornom koncertu za maestra Šuteja i Zakladu Ana Rukavina, na kojem je bilo šest tisuća građana. Koncert s Carrerasom održat će se i ove godine, i to 19. prosinca u Areni Zagreb. Jedna od humanitarnih akcija održat će se i 25. studenog, a riječ je o gala koncertu za udrugu Debra, pod naslovom Osmijeh za djecu leptire. Uz revijski orkestar Zagrebačke filharmonije na njemu će nastupiti i talijanska pjevačka diva Anna Oxa.

Unatoč dobrim rezultatima čini se da vam dio glazbenih kritičara nije sklon?

Nažalost, događalo se da neki naši uvaženi kritičari dođu na koncert i nakon toga napišu osvrte o neizvedenim programima, što znači da na koncertu uopće nisu bili. Pročitao sam i komentare u kojima je stajalo da je dirigent odličan, no da je orkestar loš, što ne može biti točno. To je kao da treneru kažete vi ste odlični, iako je vaša momčad izgubila jer je loše igrala. Bilo je kritika i na račun uprave, a i zamjerki da orkestar nije radio dva mjeseca tijekom ljeta. To je apsolutno netočno jer postoje kolektivni ugovori koji propisuju slobodne dane. Isto tako tijekom cijeloga ljeta pojedinci iz komornog orkestra održavali su koncerte, a neki su radili u sklopu ljetne škole koja se održavala na Braču. Filharmonija godišnje održi stotinjak koncerata, koje posjeti oko 100.000 posjetitelja. Dobronamjernu kritiku doživljavam kao besplatan savjet, a zlonamjerne nikako. O sukobu interesa i ambicijama pojedinih kritičara dalo bi se mnogo toga reći, ali na to ne treba trošiti vrijeme.