Mogućnosti za iščitavanja

Mogućnosti, kao jedan od najdugovječnijih naših književnoumjetničkih časopisa, savjesno i u ovom trobroju pristupa svakoj od rubrika.

Uvodni tekst Predraga Matvejevića u znaku je prošlogodišnje Knjige Mediterana, manifestacije koju također organizira Književni krug Split i samim naslovom obećava aktualnost: Mediteran na pragu novoga tisućljeća.

Slijedi novela Jerka Ljubetića Balada o brodu od papira te nekonvencionalne, eksperimentalne kratke proze mladih bugarskih autora. U izbor Ksenije Marković (koja ih je i prevela) ušli su tekstovi Emanuile A.Vidinske, Marije Lipiskove, Marina Zlateva, Vanje Klečarove te Matije Karo, a zajednička im je odrednica poigravanje konkretnim (konkretističkim).

Nije preskočena ni drama. Igra Borisa B. Hrovata jednočinka je „za dvoje glumaca koji glume glumce“, posvećena uspomeni na Carla Terrona.

Pero Mioč preveo je pjesme petero poljskih pjesnika, Tomasza Różyckoga, Monike Milevske, Filipa Zawade, Julije Fiedorczuk te Tadeusza Dabrowskog, upoznavši nas ukratko i s njihovim biografijama.

Od naših pjesnika zastupljeni su Sanjin Sorel (Priča o pejzažima), Meri Grubić-Videc (Demetra se nagodila sa suncem) i Dubravko Skurla (Pjesme).

U književnoznanstvenoj rubrici Studije, rasprave, eseji Ljerka Schiffer piše Poslanicu Marulu, u kojoj, zaogrćući se poslaničkom formom i Marulićevim jezikom, iznosi osobitu analizu toga velikana. Stijepo Mijović Kočan propituje Razloge odumiranja kulture Kačićeva doba i neke suvremene rudimente Kačićeva pjesništva. U studiji naslova Elton, Haslinger, Kirchoff – nasilje briše granice između fikcije i realnosti Nebojša Lujanović polazeći od triju romana tih autora problematizira suvremeno društvo, medije i popularnu kulturu.

Miroslav Pelikan razgovarao je s Vojom Radoičićem, a Franciska Ćurković-Major osvrnula se na mađarske prijevode Marulićevih djela.

U svemu, Mogućnosti nude niz zanimjivih tekstova, kako za razonodu, tako i za struku.