Od poezije do bioetike

Motrišta, mostarsko glasilo Matice hrvatske, može se pohvaliti vrsnim dizajnom, rubrikama i aktualnošću, ali i zanimljivim sadržajem.

U prvoj rubrici, Rukopisu, čitamo pjesmu Mire Petrovića Cipele za doktora Bobu Maslova. Zatim, u Književnoj radionici, poeziju Franje Bratića, Fuada Kovača i Elvedina Nezirovića te haiku Miljenka Buljca. Slijede kratke proze Misijane Brkić Milinković Mr. Glamour, Nadana Filipovića Pemzijica, Nikole J. Ivankovića Marijanine ljubavne mreže, Stjepana Zelenike Jastrebine i Tee Benčić Rimay Povratak ratnika.

U rubrici Mini simpozij objavljeni su radovi sa simpozija Bioetika i znanost u medicini održana proljetos u Mostaru u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti BiH, Bioetičkoga društva u Bosni i Hercegovini te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Riječ je o sljedećima: Bioetika i ljudska prava Ljerke Ostojić, Borisa Maslova i Dragana Babića, Bioetika: pojam, širenje i definicija Velimira Valjana, Etika u odnosima s javnošću Zorana Tomića i Slavice Juke, Etički komiteti u svjetlu bioetike Ismeta Cerića i Jasmine Krehić, Osnivanje i temeljna programska zadaća Bioetičkog društva u BiH Tomislava Jozića, Interdisciplinarnost u današnjoj znanosti Slobodana Loge, Etika u znanosti Zdravka Lackovića, Mire Jakovljevića i Ane Borovečki te Znanje kao vrlina ili kao nekontrolirana moć? Farisa Gavrankapetanovića.

U Učilištu – o svačemu pomalo, od uvodnoga izlaganja s Raosovih dana (s temom Raosova žurnalizma) Smiljka Šagolja, preko književnih tema o kojima pišu Perina Meić,

Atif Kujundžić i Fabijan Lovrić, do znanstvenoga rada Poremećaji u ponašanju djece i adolescenata i njihova prevencija u školi Rosanne Biasiol Babić.

U Galeriji Atif Kujundžić promatra Umjetničko i sakralno u skulpturama Ilije Skočibušića te sakralno slikarstvo Magdalene Džinić (Apstraktno je najstvarnije ili sakralno slikarstvo Magdalene Džinić).

U Čitaonici čitamo zapažanja Ante Matića o tridesetak djela te prikaze i recenzije Atifa Kujundžića, Petra Opačića, Borisa Maslova, Krunoslava Šetke, Ljiljane Tadić, Fabijana Lovrića, Vlade Vladića, Mate Nedića, Adnadina Jašarevića i Ive Mije Andrića.

Na kraju, u Ljetopisu, Hakija Karić iznosi dojmove sa Mostarskoga književnoga proljeća, a

Mira Pehar popisuje Kroniku kulturnih događanja u Mostaru.