Vijenac 407

Likovna umjetnost, Naslovnica

ALFRED PAL, retrospektiva grafičkog dizajna, Muzej za umjetnost i obrt, rujan – listopad

Klasik grafičkog dizajna

VANJA BABIĆ

slika

Ukoliko postoji autorska konstanta u hrvatskom grafičkom dizajnu, onda je to zasigurno Alfred Pal. Riječ je o začudno plodnu autoru, čiji je rad već više od pola stoljeća svojevrstan sinonim za lucidno osmišljena i kvalitetno realizirana grafička rješenja, za plakate i naslovnice knjiga podjednako. Palovi radovi na knjigama uspješni su bez obzira je li riječ o reprezentativnim ili džepnim izdanjima, a plakati su mu vizualno dojmljivi, pamtljivi te uvijek odašilju sažetu i lako prepoznatljivu informaciju o događanjima koje oglašavaju. Prirediti retrospektivnu izložbu grafičkoga dizajna ovako plodnom i kreativnom autoru iznimno je složena zadaća, ponajprije zbog obilja nadasve zanimljiva materijala s kojim se priređivač susreće, ali isto tako i više nego izglednih nedoumica oko toga na koje uratke posjetitelje osobito upozoriti. U Palovu slučaju, naime, nije jednostavno istaknuti antologijske plakate odnosno naslovnice knjiga, ne zato što ih ne bi bilo, nego jer ih je začudno mnogo. Srećom, autorica izložbe Olga Maruševski pedantna je i iskusna povjesničarka umjetnosti, koja je znala odgovoriti svim izazovima struke. Upravo njezinom zaslugom posjetitelji izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt u mogućnosti su sustavno se upoznati s Palovim višedesetljetnim stvaralaštvom na logičan i pregledan način, a postav eksponata funkcionalan je i ni trenutka monoton. Cjelokupan više nego pozitivan dojam o izložbi upotpunjuje jednostavno, ali inteligentno – dakako, Palovom zaslugom – oblikovan prateći katalog.

Alfreda Pala život nipošto nije mazio. Tijekom Drugoga svjetskog rata neprestano je morao bježati, a iskusio je i talijanske zatvoreničke logore u Kraljevici i na Rabu. Nakon kapitulacije Italije priključuje se antifašističkoj borbi. Prvi poslovi vezani za likovnost bili su mu vezani uz karikature koje – nadahnuto i s transparentno iskazanim porukama – izrađuje za ratni Vjesnik. Nakon rata čak u dva navrata postaje zatočenikom zloglasna logora na Golom otoku. Tek nakon tih užasnih iskustava dobio je mogućnost sustavnije se baviti grafičkim dizajnom, ali i slikarstvom, likovnom disciplinom u kojoj također ostvaruje zanimljiv opus, najčešće nadahnut potresnim iskustvima ljudskih patnji.

Gotovo da nema važnije hrvatske izdavačke kuće koja nije angažirala Alfreda Pala. Njegova rješenja po potrebi su svečana i ozbiljna, ali i ironična odnosno vrckavo duhovita, katkada čak pozitivno drska. Ukoliko je smatrao da će to pridonijeti kvaliteti i dojmljivosti naslovnice, nije se libio angažirati i druge ilustratore. Autorska taština, naime, posve mu je strana. Nije pretjerano ustvrditi kako čitanje svake knjige na kojoj je dizajnerski radio Pal ne započinje prvom stranicom, već pažljivim pogledom na njezinu naslovnicu, uvijek začudno povezanu sa sadržajem što slijedi.

Plakati predstavljaju priču za sebe. Uvijek jednostavni, bez nepotrebnih detalja, na idealan način utjelovljuju spoj između objektivnog prenositelja informacije i subjektivnog autorskog pogleda na istu. I što je najvažnije, uvijek potiču na razmišljanje!

Danas, u doba digitalnog dizajna, kada je bilo kakvo vizualno oblikovanje nemoguće zamisliti bez posredovanja računalnog zaslona i takozvanoga miša, doista je ugodno i zanimljivo još jednom se prisjetiti uradaka koji postojanje duguju nečemu što bismo uvjetno mogli nazvati izravnim autorskim dodirom. Ali to nipošto ne znači da je Alfred Pal konzervativan dizajner trajno zarobljen u prošlosti. Upravo suprotno! Njegova začudna vitalnost zrači upravo iz svijesti o vremenu u kojem živi. Tako je bilo nekada, a tako je i danas. On prošlost nikada ne zaboravlja, ali živi isključivo u sadašnjosti. Za takvu konstataciju dovoljno je pogledati – na izložbi također prikazane – radove nastale tijekom posljednjih nekoliko godina.

Retrospektivna izložba Palova grafičkog dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt zaslužuje svaku pohvalu te dolazi u pravo vrijeme.

Vijenac 407

407 - 9. listopada 2009. | Arhiva

Klikni za povratak