Hrvatska s najviše dobara

Na UNESCO-ov novoutemeljeni popis nematerijalne kulturne baštine uvršteno je sedam hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara.

Odluka o uvrštenju donesena je na zasjedanju Međuvladina odbora UNESCO-a za nematerijalnu kulturnu baštinu u Abu Dhabiju u srijedu 30. rujna, a na njemu je bio nazočan i hrvatski ministrar kulture Božo Biškupić.

Na reprezentativan popis svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uvrštene su posebnosti iz Hrvatske: dubrovačka festa Sv. Vlaha, dvoglasje tijesnih intervala Istre i hrvatskog Primorja, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskoga zagorja, godišnji proljetni ophod Kraljice (Ljelje) iz Gorjana, procesija Za križen na otoku Hvaru, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva i čipkarstvo u Hrvatskoj (lepoglavska, hvarska i paška čipka).

Hrvatska je tako postala zemlja s najviše zaštićenih kulturnih fenomena u Europi. U svijetu se nalazi na četvrtome mjestu, iza Kine, Japana i Koreje.

Pojam nematerijalne kulturne baštine obuhvaća običaje, znanje i vještine koji su dio kulturne baštine neke skupine ili zajednice. Na UNESCO-ov popis uvršteno je za sada sedam od šesnaest prijavljenih hrvatskih posebnosti, a iduće godine ponovno će se prijaviti Sinjsku alku, bećarac, nijemo dinarsko kolo i medičarstvo sjeverne Hrvatske, neke od kulturnih dobara koji ove godine nisu prošli.

Luka Šeput