Republika polemika

Ljetni dvobroj časopisa za književnost, umjetnost i društvo Društva hrvatskih književnika donosi zanimljiv izbor proze, poezije, eseja i kritike te dramski fragment. Republika se otvara radom Marka Sršena Držićev teatar prije Držića u kojem se propituju neke postavke teatrologije držićijane. Razmatra se kazališna sezona u Dubrovniku, Držić kao redatelj, ali i ciljevi Držićeva postavljanja predstava, a često se kao uporišna točka razmatranja uzima prijateljstvo Držića i Mavra Vetranovića. Slijedi ciklus pjesama u prozi Tumačenja zime Davora Šalata te tri kratke priče Tihomira Mraovića naslovljene jednostavno Nove priče.

Marko Grčić preveo je srednjovjekovni engleski moralitet Čovjek/Everyman te napisao popratni esej drami, Čovjek i Umijeće umiranja.

U temi dvobroja Politološke iskopine Nikica Mihaljević (Gledišta iz emigracije o hrvatskoj državnosti) raspravlja o odjecima knjige The Truth about Yugoslavia (1952) Pavla Ostovića.

Čitamo, nadalje, pjesme Luje Medvidovića (Rukovet) i Stanke Gjurić (Pjesme).

Zvonko Pandžić u rubrici Umjetnost-kultura-društvo (Od Galileja do zlatne ptičice – O posmrtnoj mutaciji „srpskohrvatskoga“ jezika) polemikom zaključuje prijašnja nadmetanja sa Snježanom Kordić, samoprozvanom serbokroatisticom. Temeljito i opširno progovara i o autorici, ad personam, i o njezinim stajalištima, ad rem, reagirajući na netočnosti, prokazuje slabosti njezine argumentacije, argumentirajući sam iscrpno. Polemika je britka, često i vrlo duhovita. Snježana Kordić ustraje, naime, na jedinstvenom srpskohrvatskom jeziku, smatrajući, pojednostavnjeno, štokavsko narječje dovoljnim razlogom te njegove „jedinstvenosti“.

Zvjezdana Timet kritički reagira na dva novinska napisa o Moličreovu Don Juanu u izvedbi teatra Ulysses. Ivan Kutnjak osvrće se na najnoviju knjigu stihova Ive Kalinskoga Lollo, Fabijan Lovrić na roman Listopad Tomislava Marijana Bilosnića, a Žarko Milenić na „priče za osnovce i srednjoškolce“ Gudački kvartet iz Bostona Stjepana Tomaša.

Broj zaključuje Anica Vojvodić dvomjesečnom kronikom Društva hrvatskih književnika.

NIKA ŠTRIGA