Najava smrti hrvatskoga

ŠTO SANJA SVILA

Pred nestvarnim zidom

iza kojeg se praznina

smije napuštenom isposništvu;

Pred curicama

ulična rasvjeta

spaljuje astrološke prste;

Pred usmenim

vatrometom kućanica

očinski zasvira Orfej:

Pred jutrom

tijelo osjeti

što sanja svila;

Pred zrcalima nejasnoće

što se rasprskavaju

od patetike besmrtnih dinosaura.

POŠALJEM SE

Ponekad ispadnem

iz bračne kuverte.

Piskutavi sudrug

crvenom kardinalu,

gladuje mi oko bez

posveta sljubljenih tijela.

Njegov je zvižduk

alternativa slobodi

bez ijednog slova.

Kada ljubav izblijede

okrutni osjećaji

meteor sam samoubojica.

Premda ne osjećam

nikakav strah

uskočim natrag

u požutjelo pismo

i zalijepim kuvertu.

HRVATSKO MORE

Josip Bratulić

poslao mi je

pet litara mora.

U nekoliko njih

okupao sam prsten

i glagoljsko slovo S.

S njim promišljajući

vedrinu

odgađam umiranje.

Posljednju litru

ulio sam u kadu.

Kada ugasim laptop

neka mi tijelo mazi.

U rijetkim trenucima

potpisivanja sreće

DIKTATURA LJUBAVI

Diktirao sam ljubavne riječi

udarajući po prstima tipkačicu

kada bi riječ ljubav napisala italikom.

Ovu u svakoj isplativoj prilici

neumorno iskorištavanu riječcu

naoružao sam borbenim moćima.

Prije nego se ugase zvijezde

sebi najprije treba najaviti rat

i to upravo nagonski činim.

Odveć mek brzo sam ga izgubio

ponestalo mi je osjećaja vječnosti.

A možda bi lako izgovorljivu ljubav

doista trebalo pisati italikom

sve dok ne oteža na vagi naših odnosa.

IMAM TE

Vidjelice imaš posla

čuda se nikada nisu

ukazala u virtualnim prikazanjima.

Posvojio sam te ilegalko

sa slijepim putnicima duše:

Pred raspetim munjama

unikatna tinjaš vedrinom.

Ubranim vjetrovima

na svim kontinentima

otvaraš meditativne cvjetove.

Ti si inačica sunca

alergična na pisane

vibracije melankolije:

Roniocima neuhvatljiva

nasmijana vidra u Kupi.

TRG LJUBAVI

Moje okrutno srce

ne bi preživjelo

utješnu slobodu samca.

Čim odmakneš

nekoliko koraka

pošaljem sms poruku.

Dosljedno i osjećajno

primismo

pojaseve za spašavanje;

Između sebe

izmjenjujemo vlast:

Okupatori se mijenjaju

na trgu ljubavi

trepti sva naša tektonika.

NJEGOVATELJICA SVJETIONIKA

Potičem metafore

da sebe ne misle doslovce:

Slučajno u zgradi do moje

stanuje kušačica muškaraca.

Svi koje je kušala

zovu je alternativni anđeo.

Iz srca potisne

gorivu krv

i upali svjetionike.

Kada sam te večeri

legao s njom u pamuk

nisam ugasio cigaretu.

Pustio sam žar

da obavi svoju misiju.

Odlazeći zapazio sam

da nas sve zapisuje

u zdravstveni karton

zatvarajući radosne kružnice davanja.

PAKLENICA 2007.

Kanaderi nadlijeću

opožarene

planinske ljubavi.

Pomažem im

neuspješno

kapljama iz oka.

Ne odustajem ni

nakon eksplozije

zadnje mine ispod

korijenja degenije.

S nekoliko preživjelih

sjemenki iz Biblije

potičem obnovu zgarišta.

Prvorođene ću mladice

vlastitim rukama

umotati u čiste pelene.

PLJEVA PJEVA

U biću naše kuće

dobro utemeljene

ljubavlju iznad nule.

Sve češće gubitnik

doživljavam te snažnu

poput natprirodne pojave.

Zbog svega počinjenog

mogao bih dići ruku na sebe.

Valjda je zbog toga

svake večeri stavljaš

na svoj meki trbuh

i bdiješ dok ne zaspi.

Daškom vjetra

uplašena pljeva

prerano te budim:

Na nacionalnom radiju

nepoznatim glasom

uglas sa smrću

pjevam.

NAJAVA SMRTI HRVATSKOG

Puževi bez hrvatske putovnice

presele kuće preko granice,

slijedim njihove slinave tragove.

Usput čuje se Stojević

i zrnce paške soli

kako razgovaraju s Bogom:

Jesi li čitao da će hrvatski jezik

nestati za najviše pedeset godina.

Ali nisu mu znali pouzdano reći

koliko je žena pobacilo hrvatski

i mora li se rastužiti u času smrti.

I tko će na strane jezike

kukurijekanje hrvatskih pjesnika

žedno prevesti preko vode.

LIJEČENJE OPAKOG HUMORA

Danima pokušavam

polja ozvučiti Mozartom

solidaran

s prstima beračica čaja.

Premda su mi ruke

pregrube za izradu

kineskih igračaka.

U šalici toplog

jutarnjeg čaja

liječim opaki humor

upaljenih glasnica.

Pune su mi nosnice

zamagljenih mirisa

otisaka prstiju

kineskih beračica.

ŠAPĆEMO S PTICOM

Svitanje vagine

na blogu ispuni

bezimenu ljubav.

Pod krinkom

metafore ptice

snese jaje

u prazan inbox.

Da se veselije

pismo

prokljuvi iz ljuske.

Kada nas ptica

u parku pokaka

s njom šapćemo

to je sretan znak:

Rasplodnu svjetlost

možemo

zasijati i na papirusu.

BOG POTIČE ZALJUBLJIVANJE

Bog gleda s neba

privid samog sebe

na zaslonu s leptirima.

Mojim tabletama

za spavanje

ugasi prosijane

cvrkute voditeljica.

Ispod njihovih

trepavica šapće

šifrirane zaporke.

Uhranjen samoćom

iza zaslona šiva poljupce.

TUPLJENJE O BOGU

Njegov sam

honorarni pjevač.

Neka ga prestanu pohlepno

prispodobljavati

metaforama mesoždera.

Niti dnevno

opasni fanatici

smrznutom

zelenilu biljojeda.

Promrzle riječi

ionako loše

konzumiraju Boga.

Zvjezdani poštar

koji krišom čita

njegova pisma

uplašen pročitanim šuti.

IZLET DO BOŽJEG POSJEDA

Kada prolista prizemljena

kožna radost

urušava se estetika

zavodljive melankolije lica.

Pripreman za podvige

dižem se

kroz ozonsku rupu.

Potpuno sam

na izletu

štrebam samilost

i nasmijavam srce.

Preskačući meteore

i zvijezde

nesimpatičan

sve sam bliži

kristalnom srcu tamne tvari.

Dalje ne mogu

nisam skupio

dovoljno zajamčenog

milosrđa

za neometan pristup

Božjem posjedu.

KUHINJA OD 13 KVADRATA

Starenjem govor

vozi i unatrag:

Mirisom cimeta

ispuni nosnice

kuhinjskih duhova.

Nadijeva proljećem

sinove maratonce

šećer i eritrocite

u blagdanskim zviježđima.

Mene opere s tanjurima

i kristalnim čašama

u imaginarnoj mjesečini.

Majčinom prstenu

pokopanom s prstom

ponavlja se vjenčanje.