Vijenac 406

Glazba

39. VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI

Barokna glazba iz čeških arhiva

Od 18. do 28. rujna Varaždin i njegovu bližu okolicu ponovno osvajaju zvuci poznatih ili pak novootkrivenih djela i skladatelja bogata i šarolika baroknog razdoblja, u interpretacijama istaknutih domaćih i stranih umjetnika. Naglasak je stavljen na Češku kao partnersku zemlju, iz koje će doputovati četiri specijalizirana ansambla te predstaviti češku glazbenu ostavštinu

Varaždinske barokne večeri, trideset devete po redu, treće koje u ravnateljskom mandatu vodi Davor Bobić, započele su prošloga vikenda i u desetak dana intenzivnoga održavanja pružit će publici pregršt zanimljivih glazbenih događaja. Povijesnu jezgru Varaždina te njegovu okolicu ponovno će osvojiti slavni gosti iz raznih europskih sredina i zvuci barokne glazbe različitih kulturnih konteksta, s naglaskom na glazbenu ostavštinu iz čeških arhiva.

Obnovljeni put, koji su prije tri godine započele, Varaždinske barokne večeri hrabro nastavljaju ne posustajući u realiziranju ideje o partnerstvima s nekom zemljom (dosad Slovačkom i Izraelom, ove godine Češkom) te hrvatskim i europskim gradovima. Stoga će pojedini glazbeni programi proputovati (do zaključno 20. studenoga) Vukovar, Sisak, Križevce, Krapinu, Ludbreg, Prelog, Varaždinske Toplice, Lepoglavu i Trakošćan, pa i dalje do Ptuja, Münchena, Ravensburga, Zalaegerszega, Velikog Borištofa i Jeruzalema. To je izazovan popis s obzirom na težu gospodarsku i financijsku situaciju ne samo u našoj nego i u drugim državama.

Uz raznovrsnu popratnu kulturno-turističku ponudu, poput izložbi slika, dana lepoglavske čipke, dana barokne kuhinje i međunarodne izložbe cvijeća, ono što čini Varaždinske barokne večeri posebnima njihova je glazbena jezgra. Barokne večeri izrasle su u dinamičnu kulturnu manifestaciju, koja s poštovanjem nastavlja izgrađivati desetljećima dugu festivalsku tradiciju, ali se ne ustručava učiniti korak dalje ka osuvremenjivanju i aktualiziranju.

S obzirom da je Češka ovogodišnja partnerska zemlja, festival zaokružuju dva praška barokna sastava, ansambl Inégal, koji je 18. rujna svečano otvorio festival izvedbom sakralne kantate Il serpento di bronzo Jana Dismasa Zelenke, te Collegium marianum, koji će ga 27. rujna zatvoriti programom sastavljenim od skladbi pronađenih u arhivu praške katedrale. Važno je dodati da će upravo na tome koncertu nekoliko skladbi doživjeti svoje prve suvremene izvedbe, što je od velike važnosti i za varaždinski festival i za hrvatski glazbeno-kulturni kontekst. U njihovu društvu ovih će dana u Varaždinu gostovati ansambli Musica florea sa švedskom sopranisticom Sussane Ryden (25. rujna) i Hofmusici (26. rujna). Gostovanje posljednjih bit će od posebne važnosti, jer će izvesti donedavno zaboravljenu Vivaldijevu operu Argippo, ponovno otkrivenu 2006. Također je važno istaknuti da je, u slučaju spomenutih čeških ansambala, riječ o već uglednim sastavima specijaliziranima za izvođenje ranije glazbe, ali nisu stari ni dvadeset godina. Naime, sva četiri ansambla nastala su u razdoblju od 1991. do 2000.

No neće samo barokna glazba iz čeških arhiva odjekivati ove godine varaždinskim prostorima. Program upravo za Barokne večeri sastavljen od djela baltičkih skladatelja donio je Helsinški barokni ansambl, glazbu koju čuva arhiv poznate leipziške crkve Sv. Tome izvest će na svom koncertu vokalni ansambl Amarcord, jedan od danas najistaknutijih muških vokalnih ansambala u Europi. Nezaobilazno će biti obilježavanje velikih obljetnica Händela, Purcella i Haydna na više različitih koncerata, među kojima istaknimo recital Višnje Mažuran, koncert Varaždinskoga komornog orkestra i Camerate Garestin, novoosnovanoga hrvatskog ansambla specijalizirana za baroknu glazbu.

Lutnja i glazba za ovaj instrument i ove će godine dobiti istaknutije mjesto. Tako je Eduardo Egüez na čak dva koncerta u Varaždinu i Trakošćanu predstavio glazbu davnoga lutnjističkog virtuoza Roberta de Viséea, a Lutz Kirchof nastupio je sa svojim sastavom Trio liuto concertato predstavivši, među ostalim, glazbu Ferdinanda Ignaza Hinterleithnera. Mnogo je još vrijednih nastupa, koje je nemoguće sve pobrojiti, a iz hrvatske je glazbene baštine vrijedan projekt ansambla Responsorium, koji na festival donosi prvu suvremenu, potpunu izvedbu zbirke maskerata Ghirlanda odorifera Gabriella Pulitija, hrvatskoga Talijana koji je bio najvažniji glazbenik i skladatelj aktivan u Istri početkom 17. stoljeća.

Na kraju, kao trajan zalog za budućnost festivala, treba istaknuti da su na poticaj Varaždinskih baroknih večeri od ove godine u njihovu vlasništvu dva instrumenta, novo čembalo i nova teorba. Teorbu je festivalu darovao zagrebački graditelj instrumenata Alojzije Seder, a čembalo su, pod pokroviteljstvom i s novčanom potporom Grada Varaždina, a prema natječajnom izboru, izradili

varaždinski graditelji instrumenata Zlatko Pavlinić, njegov otac Marko Pavlinić i Antun Maloseja. Osobito je važno da je riječ o novim, prema povijesnim uzorima, izrađenim instrumentima, koje su načinili upravo hrvatski majstori graditelji, te da oba ostaju trajno na uporabu Varaždinskim baroknim večerima.


Mirta Špoljarić

Vijenac 406

406 - 24. rujna 2009. | Arhiva

Klikni za povratak