Kaj o Kaju

Treći ovogodišnji svezak Kaja posvećen je gotovo u cijelosti njegovoj četrdesetletnici, obilježenoj prošle godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu znanstvenim kolokvijem Časopis Kaj u kontekstu nacionalne periodike i njegov 40-godišnji doprinos hrvatskoj znanosti i kulturi. Manifestacija je popraćena izložbom Kajevih izdanja i ulja Posvećenost zavičaju akademskoga slikara Zorislava Drempetića Hrčića, autora najranijih Kajevih naslovnica. Tom je prigodom obilježeno i 35 godina djelovanja nakladnika časopisa, Kajkavskog spravišča, „društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti“, koje se razvilo iz KUD-a Ksaver Šandor Gjalski, koje je zamislio i pokrenuo, kao i Kaj, književnik, scenarist i redatelj Stjepan Draganić.

Radovi s tog kolokvija ocrtavaju sadržajni i interesni koncept Kaja te ga smještaju u kontekst hrvatske časopisne tradicije, prateći stalne rubrike, tematski razdijeljene na stariju i noviju kajkavsku književnost, povijesnoumjetničke prikaze i jezik. Vinko Brešić promatra Kaj u raljama tradicije, kajevskim književnim temama pristupaju Ivo Kalinski, Ivan Zvonar i Božica Pažur, dijalektološkim temama Josip Lisac te koautori Mijo Lončarić i Martina Kuzmić. Andrija Tomašek ističe Kaj kao „čimbenik hrvatske glazbene publicistike“, a Nela Tambuk i Tomislav Premerl govore o obrađivanim povijesnoumjetničkim temama.

Drugi dio sveska, uključujući i rad Pavlinsko kulturno naslijeđe u izdanjima Kajkavskoga spravišča i časopisa Kaj Božice Pažur, posvećen je preminuloj Đurđici Cvitanović, uglednoj povjesničarki umjetnosti, dugogodišnjoj suradnici i članici uredništva Kaja, jedne od utemeljiteljica i počasne predsjednice Kajkavskoga spravišča, koja je znanstvenim i istraživačkim radom te brigom za hrvatsku spomeničku baštinu trajno zadužila hrvatsku kulturu.