Vijenac 401

Časopisi

Kolo, časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu, ur. Ernest Fišer, god. XIX, br. 1–2 / 2009, Matica hrvatska, Zagreb

Estetski časopisni dosezi

Katarina Marić

Kolo, časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu, ur. Ernest Fišer, god. XIX, br. 1–2 / 2009, Matica hrvatska, Zagreb

Estetski časopisni dosezi

Najnoviji broj časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu Kolo kao središnju temu uzima Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Objavljena u zagrebačkom Telegramu 17. ožujka 1967, od strane dijela hrvatskih jezikoslovaca nezadovoljnih Novosadskim dogovorom; odnosno objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim, u Deklaraciji je upozoreno na takav neravnopravan položaj hrvatskoga jezika te je zatražena ravnopravnost svih jezika naroda u Jugoslaviji (slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog). Tekst Deklaracije napisan je u komisiji Upravnog odbora Matice hrvatske, a među sastavljačima i potpisnicima teksta bio je niz hrvatskih intelektualaca: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i sedmi član Vlatko Pavletić, tadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika i urednik Matičinih izdanja. Nakon objavljivanja Deklaracije uslijedio je oštar odgovor vlasti. Njezini su potpisnici bili žestoko napadnuti i osuđeni, a od ustanova posebice Matica te njezino članstvo. Ipak, taj je događaj označio početak otvorena istupanja u borbi oko temeljnih hrvatskih nacionalnih interesa. U Kolu o Deklaraciji pišu istaknuti znanstvenici: Mirko Peti, Radoslav Katičić, Milan Moguš, Dalibor Brozović, Stjepan Babić, Dubravko Jelčić, Josip Lisac, Branko Kuna, Branimir Belaj, Jozo Ivičević-Bakulić, Ljubomir Antić, Josip Šentija, Marina Štambuk-Škalić, Josip Pavičić, Ivan Čizmić i Mate Kapović. Od ostalih ponuđenih sadržaja, izdvojiti svakako treba esej Igora Zidića o Ljubi Babiću u rubrici Građa za Enciklopediju Matice hrvatske. Davor Šalat razgovaro je s laureatom Goranova vijenca Branimirom Bošnjakom, dok je Bosiljka Perić Kempf pisala o devet desetljeća Zagrebačkoga kvarteta.

slika

Pokrenuto daleke 1842. od strane Stanka Vraza te Ljudevita Vukotinovića i Dragutina Rakovca kao kritički časopis nakon razilaženja s urednikom Danice, Kolo je najstariji hrvatski književni periodik, i danas središnja Matičina publikacija koja i ovim brojem, a zasigurno će i nadalje, kako u Proslovu kaže glavni urednik Ernest Fišer, svjedočiti »...ne samo o bitnim tokovima i razvojnim mijenama već i o nemalim estetskim dosezima hrvatske književnosti, umjetnosti i kulture«, odnosno koja će kao časopis s izdvojenim i čvrstim mjestom u nacionalnoj časopisnoj produkciji svojom novom i agilnijom uređivačkom koncepcijom na hrvatskoj časopisnoj sceni »...ne samo evidentirati nego i djelatno su-kreirati suvremenu časopisnu praksu u nas«.

Katarina Marić

Vijenac 401

401 - 16. srpnja 2009. | Arhiva

Klikni za povratak