Kuriozitetni pretisak iz 1943.
Najnoviji broj časopisa za umjetnost i znanost Hrvatska misao dijeli se na rubrike: Aktualno, Umjetnost, Znanost, Baština, Pretisak i Nove knjige. U uvodu, u rubrici Aktualno urednik Anto Šarić govori o 65. obljetnici časopisa i podsjeća na okolnosti njegova nastanka. Tromjesečnik za umjetnost i znanost Hrvatska misao pokrenut je kao mjesečna revija i plod Utemeljiteljske skupštine Glavnog pododbora Matice hrvatske u Sarajevu, održane 29. kolovoza 1943. Tadašnji predsjednik Glavnog pododbora bio je književnik Šemsudin Sarajlić. Inicijativa koja se čula tijekom skupštine ubrzo je postala stvarnost i dvobroj (1–2, studeni/prosinac 1943), posvećen stotoj obljetnici Matice hrvatske, našao se u rukama čitatelja. Taj su broj uredili Ahmed Muradbegović i Dragutin Kamber. Do gašenja časopisa (kolovoz 1944) izašlo je osam brojeva. U prosincu je 1996. Hrvatska misao obnovljena te je ponovno počela izlaziti kao tromjesečnik za umjetnost i znanost.
U rubrici Umjetnost poeziju i prozu pišu Višnja Lovrić Mencej, Marina Trumić, Vladimir Orsag, Josip Lača, Minela Dizdar i Stjepan Tomić, dok Antun Lučić govori o ambijentima u pjesništvu Ive Lendića. Istaknuti treba i tekstove Olge Lalević i Andreje Dautović, koje su pripremile bibliografiju Napretkova glasila (1926–1930) te poglavito Ive Bojanića o rimskoj cesti Narona – Leusinum, primjeru prometnoga kontinuiteta. Poseban je pak kuriozitet pretisak Hrvatske misli 1–2 iz 1943.
Riječju, časopis Hrvatska misao vrijedno je, ozbiljno i opsežno izdanje koje će sigurno zaintrigirati čitatelje.
Katarina Marić
Klikni za povratak