SREDIŠNJICA

Kršćanski akademski krug, u povodu izlaska najnovijega broja njegova časopisa za intelektualna i duhovna pitanja Nova prisutnost, 7/1–2009, predstavio je i prikazao 2. lipnja manifest U službi čovjeka i zajednice. Sudjelovali su Neven Šimac: Sveopća kriza suvremenog svijeta, problemi globalizacije i rasap zalaganja za zajedničko dobro, Jadranka Brnčić: Afirmacija istinskih vrednota i rehabilitacija ljudske osobe danas: konkretne zadaće i Ivan Supičić: Je li moguć humaniji svijet i kršćanstvo u njemu? Za što se zalaže u Hrvatskoj Kršćanski akademski krug?

O Grapčevoj spilji

Književni krug Split predstavio je 4. lipnja knjigu Grapčeva spilja / Pretpovijesni stan, tor i obredno mjesto (Rezultati arheološkog istraživanja 1996. godine) autora Staše Forenbahera i Timothya Kaisera. Knjigu su predstavili Jacqueline Balen, Tihomila Težak-Gregl, Dinko Radić i Stašo Forenbaher.

Toponimija i antroponimija

Salon Matice hrvatske 4. lipnja organizirao je predavanje Kristijana Jurana Istraživanje povijesne toponimije i antroponimije sjeverne Dalmacije. U predavanju je bila riječ o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Centra za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru te o svrsi i prioritetima onomastičkih istraživanja. Juran je utvrdio razliku u pristupu istraživanju povijesne i suvremene toponimije i govorio o načinu usustavljivanja i predstavljanja povijesne onomastičke građe. Pokušao je odgovoriti na pitanja o vezi znanstvenoistraživačke metode povijesne demografije i antroponimije i mogućnosti da povijesna antroponomastička građa pridonese istraživanju migracija, ponajprije je bilo riječi o sjevernodalmatinskom prostoru, koji je, iz onomastičke perspektive, najcjelovitije istražen.

Hrvatska etnologija

Hrvatsko etnološko društvo, u povodu pedesete obljetnice djelovanja, održalo je 4. i 5. lipnja svečanu skupštinu i godišnji stručno-znanstveni skup Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angažirana i etična znanost. Nagrade za životno djelo Milovan Gavazzi, koje je uručio Božo Biškupić, ministar kulture, dodijeljene su Zorici Vitez, znanstvenoj savjetnici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te Zvonimiru Toldiju, muzejskom savjetniku i voditelju Etnografskog odjela Muzeja Brodskoga Posavlja. Godišnju nagradu dobila je Tihana Petrović Leš s Filozofskoga fakulteta za projekt i knjigu Lepoglavsko čipkarstvo.

Bugarsko-hrvatske kulturne veze

Matica hrvatska predstavila je 8. lipnja posebno izdanje Republike Hrvatske Republici Bugarskoj na dar u povodu njezina pristupa Europskoj Uniji – Ivan Hoić, Knjažestvo B’lgarija, u prijevodu Rumjane Božilove prema izvorniku Slike iz obćega zemljopisa, knjiga V. Europa: slavenske države (Bugarska), Matica hrvatska, Zagreb 1900. Knjigu su predstavili njegova ekselencija Ivan Sirakov, veleposlanik Republike Bugarske i Dražen Vukov Colić, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj, a o bibliografiji bugarsko-hrvatskih kulturnih veza govorio je Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske.

Prijatelji glagoljice

Na redovitoj Tribini Društva prijatelja glagoljice 10. lipnja Zdenko Balog održao je predavanje Živi križ u Lindaru (Istra) – europski kontekst glagoljske kulture kasnog srednjeg vijeka.

Žrnovska ploča i Branimirov sarkofag

Ante Milošević održao je 16. lipnja predavanje pod naslovom Dva nova značajna rezultata u Hrvatskoj: Žrnovska ploča i Branimirov sarkofag. U predavanju bilo je riječi o dvama spomenicima koji su u našoj povijesno-umjetničkoj i arheološkoj znanosti već dugi niz godina. Jedan je reljefna ploča s narativnim konjaničkim prizorom koja i danas stoji ugrađena u fasadu crkve u Žrnovnici; prvi put objavljena 1927, i tada se tumačila kao ranoromanička skulptura na kojoj je prikaz Sv. Jurja. Miloševićevo je mišljenje da pripada izvrsnim umjetničkim proizvodima 8. stoljeća te da u ikonografskom smislu odražava tadašnje vrijeme dvovjerja, kada kršćanska religija nije još u potpunosti nadvladala poganska vjerovanja novodoseljenika. Konkretno, pretpostavlja da je reljef interpretacija praslavenske mitološke scene borbe Peruna i Volosa uokvirena u kršćansku ornamentiku, to je jedan od rijetkih prikaza boga Peruna, što je važno i za buduća istraživanja njegova kulta u cijelom slavenskom svijetu. Sarkofag iz Biskupije otkriven je potkraj 19. stoljeća, dosad se pretpostavljao da je riječ o važnu spomeniku koji se različito datirao, uglavnom u prvu polovicu 9. stoljeća, stilskom analizom moguće ga je smjestiti u posljednju četvrtinu 9. stoljeća, a kako je riječ o ukopu koji prilozima u sarkofagu odražava vladarski status pokojnika, iznosi se argumentirana pretpostavka da je riječ o knezu Branimiru. I stilska analiza prikaza na sarkofagu jasno ga određuje kao proizvod iz vremena toga hrvatskoga kneza.