Istra u hrvatskoj kulturi

U srijedu, 10. lipnja, u sklopu akcije Proljeće s knjigom Matice hrvatske, održano je predavanje akademika Josipa Bratulića Istra u hrvatskoj kulturi. Istra i Hrvatska tema je koja uvijek vapi za osvjetljenjem i istraživanjem, rekao je Bratulić na početku predavanja. Unatoč tome što dugo godina nije bila u političkom sastavu Hrvatske, u Istri se hrvatski jezik i hrvatski identitet održavao neprekidno, od samih početaka do danas. Dva su razloga koja su odredila posebnost i jedinstvenost Istre kao kulturnoga fenomena. Kao prvo, za razliku od drugih krajeva, gdje se većinom gradilo drvom, u Istri se od antičkih vremena za građevine koristio kamen, što je pridonijelo dugotrajnosti i dobroj očuvanosti materijalnih dobara. Kao drugo, Istru je štitio vijenac Ćićarije. Brojni su barbari zbog vrhunaca Ćićarije i Učke zaobilazili Istru, tako da nije bilo velikih rušenja ni razaranja, uobičajenih u drugim hrvatskim krajevima. To je i razlog očuvanih slojeva različitih kultura, od prapovijesti, preko antike, sve do ranoga kršćanstva i srednjega vijeka. Karakteristično je za istarsko područje i to da prva vijest o provali Slavena u Europu u 6. stoljeću potječe upravo iz Istre, napomenuo je Bratulić.

U predavanju je Bratulić govorio i o važnosti hrvatskog jezika, kao najveće vrijednosti nekog naroda. Naš jezik, zapisan u brojnim brevijarima, misalima i pravnim spomenicima, svjedok je trajnosti naše kulture, istaknuo je Bratulić, ne zaboravivši pritom istaknuti kako je i Matica hrvatska odigrala važnu ulogu u promicanju istarskih autora, dajući pritom za primjer kako je upravo u Matici Viktor Car Emin objavio najvažnije radove.

U razdoblju globalizacije važno je svoj zavičaj gledati kao prostor osobne slobode, a svoj jezik kao identitet. Čovjek koji ne drži do svog identiteta samo je potrošač, a nismo stvoreni da budemo potrošači, nego stvaratelji, zaključio je akademik Bratulić.

V.Š.