Vijenac 398

Druga stranica

Predstavljanje knjige POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA. Srednji vijek, knj. 1.

Jezik je svjedok identiteta

Vladimir Šeput

Predstavljanje knjige POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA. Srednji vijek, knj. 1.

Jezik je svjedok identiteta

Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica predstavilo je u četvrtak, 28. svibnja u Matici hrvatskoj prvu knjigu velikog izdavačkog projekta Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do XXI. stoljeća. Knjigu su predstavili Mira Menac-Mihalić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Jasna Vince sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu, Mijo Lončarić iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te glavni urednik Ante Bičanić. Izbor iz Šibenske molitve recitirala je glumica Matija Prskalo.

Kako je naglasila Mira Menac-Mihalić, prvi je dio knjige podi-jeljen na osam autorskih cjelina, u kojima vrhunski stručnjaci obra-đuju različita područja razvitka hrvatskoga jezika. Knjigu otvara tekst Josipa Bratulića Hrvatski jezik, hrvatska pisma i hrvatska književnost – svjedoci identiteta Hrvata. Slijede poglavlja Od praslavenskoga do hrvatskoga jezika Ranka Matasovića, Hrvatska pisma u Srednjem vijeku Matea Žagara, Onomastička svjedočenja o hrvatskome jeziku Anđele Frančić, Hrvatska narječja u srednjem vijeku Josipa Lisca, Hrvatski crkvenoslavenski jezik Milana Mihaljevića, Staroslavenski i starohrvatski u srednjovjekovnim hrvatskim tekstovima Stjepana Damjanovića, te Jezik hrvatskih srednjovjekovnih pravnih spomenika, Borisa Kuzmića. U drugoj su cjelini četiri autora (Stjepan Damjanović, Boris Kuzmić, Milan Mihaljević, Mateo Žagar) izradila antologiju najvažnijih srednjovjekovnih djela koja se sastoji od 26 glagoljičnih, 5 ćiriličnih i 9 latiničnih tekstova.

Izdavački projekt Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica započeo je 2006, a želja je izdavača u pet knjiga prikazati unutarnji i vanjski razvitak hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća. Druga knjiga prikazat će hrvatski jezik 16. i 17. stoljeća, treća onaj 18. stoljeća, četvrta 19. stoljeća, a posljednja hrvatski jezik 20. i 21. stoljeća.

Vladimir Šeput

Vijenac 398

398 - 4. lipnja 2009. | Arhiva

Klikni za povratak