Kukuljevićevi dani – panorama kulturne baštine

Kukuljevićevi dani – panorama kulturne baštine

Kako doživjeti Varaždinske Toplice? »Hoće li vam se zdravlja lječilišno, a duha kulturno« – slušao sam za izleta s Kajkavskim spraviščem vodiča s jedne od rimskih zidina nekadašnje antičke Aqua Iasae, termalnoga kupališta čiju je vrijednost poznavao i rimski car Konstantin, koji ga je u 4. stoljeću i obnovio. U vrijeme današnje slušajući o duhovnoj obnovi češće se divim svježini spomena na grad koje donosi tamošnji Ogranak Matice hrvatske. U mnogim vrijednostima hrvatske kulture uloga tog nevelikog grada (2000 stanovnika) nezamjenjiva je, a nekim prinosima nadmašuje i znameniti barokni Varaždin, kraće vrijeme i hrvatsku prijestolnicu. Uz ljepote krajolika ispod Topličke gore upravo djelovanjem Matice hrvatske nude se informacije o životu i ljudima, osobito znamenitima, a ponajprije povjesničaru, književniku, političaru, ili jednostavno enciklopedijski svestranu Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (Varaždin, 1816 – Puhakovec, Hrvatsko zagorje, 1889), koji je 2. svibnja 1843. prvi u Hrvatskom saboru progovorio hrvatskim jezikom. Malo je ogranaka koji su putem jedne osobe ili njezine obitelji donijeli i pronijeli vrijednosti svoje sredine. Djelovanje Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama osjeća se od osnutka povjereništva 1883, ali i prije uz plemićku obitelj Antuna pl. Kukuljevića Sakcinskog, čiji je sin Ivan bio jedan od prvih članova Matice hrvatske. U slikovitom ladanjskom ozračju Tonimira (tu je dovršena i Kukuljevićeva drama Juran i Sofija) okupljali su se politički istomišljenici, među kojima je bio i utemeljitelj Matice ilirske grof Janko Drašković. S povjerenikom učiteljem Stjepanom Fuggerom. Godine 1896. na popisu je šesnaest članova. U to doba širi varaždinski prostor ima čak 255 članova. Stoljeće poslije potporom Ministarstva kulture osnovana je književna manifestacija Kukuljevićevi dani. Na njoj je predloženo osnivanje Ogranka Matice hrvatske. Poticaj osnivanju Ogranka dan je 1993. u spomen na 110. obljetnicu Matičina povjereništva.

Jasminka Štimac, Božena Filipan, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Varaždinskim Toplicama i Marijan Kraš

Dijelovi antičkog nimfeja iz 2. st. koje je 1876. predstavio u svome putopisu Adolfo Veber Tkalčević. Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, fotodokumentacija Turističke zajednice Varaždinskih Topica.

Sjedište Sijela ogranaka Matice hrvatske sjeverozapadne Hrvatske

Od obnove organiziran je niz tematskih tribina o kulturno-povijesnoj baštini, problemima i razvoju turizma. Svaka čast Ogranku, ali i kulturnim ustanovama i djelatnicima koji su taj rad prepoznali, unatoč teškoćama kojih je za novijih obnoviteljskih godina bilo – od uskraćivanja namjenskih sredstava iz gradskog i županijskog proračuna do vlastitoga prostora za rad, koji je dodjeljivan političkim strankama. Uza sve neprilike u očuvanju i zaštiti kulturne baštine, posebno spomeničkoga područja Svetog Duha s Kukuljevićevim grobom, najstarije sačuvane školske zgrade iz 18. stoljeća, koju Ivan Kukuljević spominje svojom učilnicom, kao i upozorenjem na zanemareno spomen-područje Tonimir, Ogranak je pokazao iznimnu skrb. Za to su stigle i zahvale Kukuljevićeve praunuke Carmen David Kukuljević Sakcinski iz Londona, inače autorice više književnih djela na hrvatskom jeziku. Varaždinske Toplice postale su sjedište Sijela ogranaka iz sjeverozapadne Hrvatske s tematskim znanstveno-stručnim skupovima iz bogata djelovanja Ivana Kukuljevića Sakcinskog. U tome je dobio potporu Središnjice, državnih znanstvenih ustanova i nakladničke kuće Tonimir. Ogranak je i suizdavač i suradnik časopisa Hrvatski sjever, koji objavljuje ogranak u Čakovcu.

Ono što ga nakladnički izdvaja svakako su zbornici Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama. Prvi je zbornik obuhvatio autorske radove sa skupova održanih od 1995–2000. O tematskoj raznolikosti govore teme od Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ilirske čitaonice, rimskog vodovoda u Varaždinskim Toplicama, tkalačkih tečajeva u kontinentalnoj Hrvatskoj, a uz ostale teme i osobitu ulogu u proučavanju i čuvanju baštine u djelima Antuna Radića. Godina 2001. donijela je osobito vrijedne teme uz 820. obljetnicu prvoga zapisa narodnog imena Toplica – Toplissa, iz 1181, a za čije su objavljivanje zaslužni Ivan Kukuljević Sakcinski i arhivar Ivan Krstitelj Tkalčić. Uz najstarije zapise toponima iz povelja na području povijesne Varaždinske županije i Zagrebačke biskupije predavači su interdisciplinarno na temelju izvornih dokumenata podsjetili na ulogu hrvatske arhivistike. Radovi su objavljeni u zborniku Varaždinske Toplice 1181–2001.

Grafika Kukuljevićeve vile Tonimir oko 1836, tiskom Dragutina Albrechta u Zagrebu

Likovni prikaz Varaždinskih Toplica – preslika izvornika iz Hrvatskoga povijesnog muzeja Zagreb. Akvarel, rad Johanna Breüera. Pogled s istoka na Varaždinske Toplice i Tonimir. Slikano 4. kolovoza 1832.

O Kukuljeviću uz Krležine misli

Otkrića prošlosti za tamošnji Ogranak činjenična su s ponudom i obradom arhivske građe. Tako je s Državnim arhivom Varaždina Ogranak iz obližnjih Varaždinskih Toplica u Tjednu arhiva u svibnju 2002. organizirao dragocjenu dokumentarnu izložbu Varaždinske Toplice – Varaždin, 820 godina u svjetlu arhivskih izvora, koju prati kvalitetan katalog s naglaskom davnoga razvoja Toplica, kao najstarijega posjeda Zagrebačkog kaptola stečena zakladama potvrđivanim kraljevskim poveljama. Na omotu reproducirani su sadržaji kraljevskih povelja Bele III. iz 1181. i Andrije II. iz 1209, a na svojim stranicama upućuje i na proširene sajamske povlastice kralja Ferdinanda II. trgovištu Toplica i kralja Sigismunda gradu Varaždinu, što ta mjesta uz lokalnu trgovinu dovodi u najbližu svezu. Ogranak ne izostavlja, dapače primjereno obilježava i jubileje svog grada. Tako je 2003. nakon devet desetljeća u suradnji s Čipkarskim društvom Danica Brosller i Čipkarskom zadrugom Lepoglava u svrhu obnove mjesne suvenirske čipke pokrenuo i čipkarsku radionicu. Godine 2004. tribinom i izložbom podsjetio je na 150. obljetnicu kotara Varaždinske Toplice i obnovu ceste Melinec – Varaždinske Toplice.

Razglednica: Izletište Tonimir (Varaždinske Toplice), Kukuljevićeva vila Tonimir sredinom 19. st.

Thugut Heinrich, grafika Ivan Kukuljević Sakcinski, 1846, GMV

Dvanaesti dani 2002. obilježeni su znanstvenim skupom Kukuljevićev doprinos razvoju hrvatske leksikografije i Sijelom ogranaka Matice hrvatske s područja sjeverozapadne Hrvatske. Održan u znaku Krležine misli: »Ivan Kukuljević čisti je pionir u vakuumu, a veličina njegove pionirske pojave do danas još nije dovoljno istaknuta«. Matica hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža priredili su prigodnu izložbu svojih leksikografskih izdanja, a predstavljen je i Zbornik radova sa znanstvenih skupova Kukuljevićevi dani 1995–2000. Otvorena je i dokumentarna izložba ručnih radova zaslužnih učiteljica Zlate pl. Šufflay i Jelke Štimac i njihovih učenica uz Tribinu o dvjesto trideset godina obuke ženske djece u Varaždinskim Toplicama. Na Sijelu Matičinih ogranaka raspravljani su prijedlozi za izradu Pravila ogranaka te je zaključeno da se izradi i dostavi svim ograncima ogledni primjerak usklađen s Pravilima Matice hrvatske, a organima lokalne uprave i samouprave i dopis potpore Matice hrvatske radi osiguranja primjerenih radnih i financijskih uvjeta za odvijanje osnovnih djelatnosti ogranaka. O tomu što se zbivalo dalje obrađeno je i primjereno ilustrirano u knjizi Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama – Zbornik radova znanstveno-stručnih skupova Matice hrvatske 2001–2003. U četiri tematska poglavlja obrađena su pitanja utjecaja vladarskih povelja na razvoj Varaždinskih Toplica, Varaždina i Križevaca, Ivan Kukuljević Sakcinski u sklopu hrvatske leksikografije, hrvatsko knjižničarstvo i zaslužni knjižničari te odnos kulture i poduzetništva. Uz Varaždinske Toplice značenje Kukuljevićevih dana predstavljeno je u Zagrebu i Novom Marofu. Zbornik 2004–2006. sadrži članke dvadesetak autora o Kukuljevićevoj ulozi u zaštiti i restauraciji spomeničke baštine. Iznimno bogato poglavlje čine teme uz hrvatski putopis, a posebno je obrađeno značenje Ivana Kukuljevića u hrvatskom novinarstvu i publicistici.

Boženi Filipan nagrada za životno djelo

Osim zbornika na nakladničkom su popisu i djela druge vrste u povodu Dana grada Varaždinskih Toplica 2005. Ogranak je tako objavio vrlo zanimljiv reprint suvenirskoga fotoalbuma iz međuratnoga razdoblja nakladnika trgovca Ferde Rosenberga, s razglednicama poznatoga fotografa Huga Doneganija. Nagradu za životno djelo Varaždinskih Toplica te godine primila je Božena Filipan, predsjednica Ogranka, a uz neumorni rad MH velik prinos daje predškolskom odgoju, narodnoj prosvjeti i školstvu, nakladništvu, književnom stvaralaštvu. Grad je upravo njezinom knjigom Toplice i naselja – Traganje za izvorima dobio daleko više od osobne iskaznice. Na temelju izvorne arhivske građe (faksimili, latinski transkripti i hrvatski prijevodi) interdisciplinarnim i komparativnim postupkom Varaždinske Toplice imaju kvalificiranu interpretaciju osobitosti života grada i okolnih mjesta. Istraživanja ukazuju na razvoj: od veleposjeda, najvećeg feuda u Varaždinskoj županiji preko trgovišta i kotara pripajanja Novom Marofu (1963) do vlastite općine (1993) i konačno današnjega statusa grada. Obrađeni su i elementi uz zdravstvenu prepoznatljivost Varaždinskih Toplica – od Kupališnog lječilišta do Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju. Dio je to osobito zanimljive prošlosti. Uz osnivanje Varaždinskog generalata Toplice su jako utvrđeno naselje, a lječilištem se koriste bolesnici i ranjenici pod nadzorom vojnog ranarnika. U 18. stoljeću uz kuće za odmor krajiških zapovjednika postaju prvo zdravstveno turističko naselje u Hrvatskoj, a s vremenom i europsko elitno lječilište. Nacionalizacijom 1945. veleposjed je oduzet, ali lječilište je ostalo pod kaptolskom upravom do 1946, kada ga preuzimaju poslijeratne republičke zdravstvene vlasti. Godine 2007. Ogranak uz 150. obljetnicu Kukuljevićeva govora iz 1847. podsjeća i na njegovu ulogu osnivača Društva za povjesnicu jugoslavensku te početak njegova organizirana historiografskog rada. Zaključeno je da se pri Matici hrvatskoj Varaždinske Toplice osnuje Fond Ivan Kukuljević Sakcinski za uređenja spomen–područja Tonimir i potporu istraživanja o njegovu radu kao i studentima znanstvenih područja koje je Kukuljević utemeljio. Uz djelovanje Ogranka za kulturu oživljava i prostor župne crkve, prošle 2008. godine, s programom Mariološka baština Hrvatskog zagorja. I ova 2009. uz 120. obljetnicu smrti ne zaboravlja Ivana Kukuljevića Sakcinskog, dapače, uz brojne teme, otkrit će ga u naporima njegovih arheoloških istraživanja. Kao građanin Kutine zahvalan sam mu i za 1873. postavljenu teoriju o mogućoj spoznaji da je u antičko doba prvih stoljeća poslije Krista moj grad bio rimsko naselje Varianis. Arheološka iskapanja na lokaciji Lipa sve više upućuju na te njegove pretpostavke. I ovaj detalj potvrđuje veliko Kukuljevićevo kulturno pregalaštvo. Stoga, jer živio je punim domovinskim životom, i godišnja nagrada za najbolju objavljenu knjigu u nakladi ogranaka MH s pravom nosi njegovo ime.

Dragutin Pasarić