Jezik hrvatskih glagoljaša Stjepana Damjanovića

Jezik hrvatskih glagoljaša Stjepana Damjanovića

U srijedu, 6. svibnja, u knjižari Matice hrvatske održan je peti susret Proljeća s knjigom Matice hrvatske, prvi u svibnju, posvećenu hrvatskom jeziku. Predstavljena je knjiga akademika i sveučilišnog profesora Stjepana Damjanovića Jezik hrvatskih glagoljaša. O knjizi su govorili recenzenti Tanja Kuštović i Milan Mihaljević. Tanja Kuštović osvrnula se ponajprije na životni put Stjepana Damjanovića, od njegove rodne Strizivojne do Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je proveo cijeli radni vijek. Osim na matičnom Stjepan Damjanović predavao je i na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu, bio je glavni tajnik Matice hrvatske na prijelazu stoljeća te je utemeljio i uređivao biblioteku Inozemni kroatisti, napomenula je Tanja Kuštović. Autor je brojnih knjiga iz područja filologije (Tragom jezika hrvatskih glagoljaša /1984/, Opširnost bez površnosti /1988/, Jedanaest stoljeća nezaborava /1991/, Jazik otačaski /1995/…) u kojima se ponajprije bavi hrvatskim glagoljašima i staroslavenskim jezikom. Priredio je usto petnaest knjiga te objavio šezdesetak znanstvenih rasprava i osamdesetak recenzija.

Milan Mihaljević napomenuo je kako je knjiga zapravo zbornik radova koje je Damjanović napisao tijekom tridesetak godina te za ovo izdanje uredio i poboljšao. Knjiga donosi tekstove o glagoljašima i počecima hrvatskoga književnog jezika, o jezičnostilskoj raslojenosti hrvatskoglagoljskih tekstova te brojne rasprave o prožimanju hrvatskih narječja i staroslavenskoga jezika u glagoljskim djelima i morfološkim osobitostima tekstova pisanih glagoljicom. Posljednje je poglavlje posvećeno glagoljici na području današnje Bosne i Hercegovine, napomenuo je Mihaljević.

Stjepan Bahert na predstavljanju je knjige pročitao tekst s Bašćanske ploče, ulomke iz Ljetopisa popa Dukljanina, Zapisa popa Martinca te iz Pjesme nad pjesmama. U glazbenom dijelu programa nastupio je mladi gitarist Antun Iveković iz Glazbene škole Pavla Markovca.

Vladimir Šeput