Britanska renesansa Marka Marulića

Britanska renesansa Marka Marulića

U razdoblju renesanse Marko Marulić bio je pisac svjetskoga glasa, današnjim žargonom mogli bismo ga nazvati autorom bestselera. Knjiga kojoj se kralj Henrik VIII. često navraćao jest Marulićev Evangelistarium, a dokaz za to brojni su komentari i vlastoručne bilješke koje je ostavio na marginama. Velika izložba Henry VIII: Man and Monarch, koja će se može razgledati do početka rujna u Britanskoj knjižnici, bila je neposredan povod simpoziju o Marku Maruliću koji su organizirali veleposlanstvo RH u Londonu i Odjel za slavistiku Britanske knjižnice. To je prvi put da je u Velikoj Britaniji održan znanstveni skup na kojemu su hrvatski i britanski stručnjaci predstavili oca hrvatske književnosti i vrlo zanimljive veze između Britanije i Marulićevih djela. Nažalost među izloženim knjigama iz bogate Henrikove knjižnice autori izložbe nisu odabrali i primjerke Marulićevih knjiga, pa je zbog toga bilo još važnije da su za vrijeme simpozija prvi put u javnosti bila izložena rana i rijetka izdanja iz zbirke Britanske knjižnice.

Već tijekom priprema za simpozij stručnjaci Britanske knjižnice otkrili su nove podatke o Marulićevim knjigama u njihovoj zbirci. Knjižničari i kustosi za stare rukopise i rana izdanja knjiga te profesori i studenti sa sveučilišta u Londonu, Cambridgeu i Oxfordu bili su oduševljeni sadržajem simpozija, koji će potaknuti na nova istraživanja ne samo Marulićeva opusa nego i hrvatskih humanista čija se djela na latinskom i talijanskom nalaze u britanskim knjižnicama. Neki od uglednih britanskih povjesničara priznali su da im je Marulić veliko otkriće, među njima i David Starkey, autor izložbe i televizijske serije o Henriku VIII, jedan od najpopularnijih britanskih povjesničara. Informacija o Maruliću i simpoziju objavljena je na posebnim stranicama Britanske knjižnice i poslana na 2300 adresa. U suradnji s Bratislavom Lučinom i Književnim krugom iz Splita obogatili smo fundus Britanske knjižnice knjigama o Maruliću.

Simpozij su otvorili Ronald Milne, znanstveni ravnatelj Britanske knjižnice i veleposlanik RH Ivica Tomić. Flora Turner, savjetnica za kulturu u Veleposlanstvu, održala je uvodno predavanje o Maruliću. Neven Jovanović, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorio je o istraživanju Marulićeva opusa u posljednjih desetak godina, posebice o Marulićevim knjigama i rukopisima u knjižnicama u Velikoj Britaniji koje je otkrio Darko Novaković. Iva Kurelac pobudila je veliko zanimanje izlaganjem o traganju Britanca Roberta Turnera za Marulićevim izgubljenim knjigama u Dalmaciji 1598. Kustosica za rukopise u Britanskoj knjižnici Andrea Clarke, jedna od glavnih suradnica na izložbi o Henriku VIII, izložila je nove podatke o tome što je potaknulo kralja da čita Marulića i na marginama ostavi bilješke te je istaknula da je pripremajući se za ovaj simpozij ustvrdila da je Marulićev Evangelistarium knjiga na kojoj je monarh ostavio vjerojatno najviše komentara i bilješki. Zanimljivi su ulomci koje je podcrtavao, posebice oni koji govore o izboru idealne žene. Milan Grba, voditelj Slavističkog odjela Britanske knjižnice, analizirao je brojna izdanja i rijetki Marulićev rukopis koji se nalaze u njihovoj zbirci. Također je sastavio poseban katalog od 86 naslova kronološki od najranije Marulićeve knjige Quinquaginta parabolae tiskane u Veneciji 1510. do knjige Bratislava Lučina Marulić Reader. Katalog će u PDF-formatu uskoro biti objavljen na web-stranici. Britanska knjižnica posjeduje savršeno sačuvan Marulićev rukopis iz 1507. Vita Divi Hieronymi, koji su kupili na dražbi u Londonu 1850. od kolekcionara iz obitelji Rodd, koja ga je nabavila u Italiji u 18. stoljeću. Simpozij je potaknuo britanske sudionike da se prijave na sudjelovanje u programu skupa Dani Marka Marulića sljedeće godine u Splitu.

Flora Turner Vučetić