Susreti budućnosti

Susreti budućnosti

U Karlovcu je 24. i 25. travnja održan drugi Susret ogranaka Matice hrvatske na kojem su predstavljeni časopisi objavljeni u protekle dvije godine i raspravljana pitanja suradnje, kvalitete i aktualnosti. Organizator je bio karlovački ogranak Matice hrvatske, koji je pribavio velik broj naslova i na pregledan ih način predstavio i izložio.

Susret je započeo izložbom u Zorin domu i riječima predsjednika Ogranka u Karlovcu Ivana Pecoje, urednika časopisa Svjetlo Vladimira Cvitanovića i predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića. Zidić je govorio o vrijednosti, osjećaju raznolikosti i zajedništvu. Istaknuo je potrebu čuvanja naslijeđenih vrijednosti i još hitniju potrebu povezivanja s mladima te stvaranja ozračja demokracije u slobodi.

Već na izložbi časopisa razvila se rasprava o potrebi kvalitetnijeg likovnog uređenja i standardiziranja časopisa. Predsjednik Zidić napomenuo je da se zajedništvo u Matici treba iskazati Matičinim jedinstvenim rukopisom – počevši od znaka Matice hrvatske i svega ostalog što omogućava afirmaciju Matičina programa i pridonosi oblikovanju časopisa najviše kvalitete. Nameću se zaključci da je prvorazredno pitanje kako časopise upotrijebiti za informiranje i dokumentiranje onoga što je najvažnije, a pripada u prošlost, i kako razvijati buduće potpuno nove programe.

Predstavljanje časopisa i razgovori o njima pokazali su da je na ovom Susretu otvoreno mnoštvo tema. Osobito je važna međusobna razmjena i otvaranje stranica časopisa temama iz Središnjice i iz drugih ogranaka. Rečeno je da nije dovoljno samo predstavljanje i informiranje nego da je osobito važna kritika koja bi podigla razinu svih naših časopisa i pomogla da Matica hrvatska djeluje na cijelom hrvatskom kulturnom prostoru i da se bavi bitnim temama bez obzira na postojeću mrežu časopisa i ogranaka.

Bitan dio Susreta bio je obilazak karlovačkog kraja i razgledavanje spomeničke baštine: Ribnika, Svetica, Ozlja i Vivodine. Upoznavanje s poviješću gradova i sela, spomenika profane i sakralne arhitekture, graditeljstva i umjetnosti, potaknulo je rasprave ne samo o onima koji su ih gradili i o onima koji ih danas s teškim naporima i s velikom ljubavlju čuvaju nego i o tome što publikacije Matice hrvatske trebaju učiniti za cjelinu hrvatske kulture, a osobito za odgovoran odnos u suvremenosti.

Tragično stanje grada Ribnika teška je opomena ne samo za hrvatsku državu i njezine kulturne ustanove nego i za svakoga hrvatskog građanina. Susreti i raspravljanja postižu sve veće zanimanje jer je korist od njih očita. Sljedeći će se održati u Karlovcu za dvije godine, a dotad će, sudeći prema raspoloženju ogranaka iz Trogira, Bjelovara, Mostara, Osijeka, Tuzle, Nove Gradiške, Dubrovnika, Koprivnice, Podstrane, Daruvara, Rovinja, Čitluka, Vinkovaca, Sarajeva i Karlovca, započeti slični susreti s temama o monografijama gradova, povijesnim i znanstvenim izdanjima, o glazbi i mnogim drugim temama.

Stjepan Sučić