Porođajne muke hrvatskog višestranačja

Porođajne muke hrvatskog višestranačja

Dnevne bilješke Ljubomira Antića

Travanj 1989.

1. /…/ Na oglasnoj ploči u Institutu osvanuli dokumenti (s pristupnicom) Jugoslavenske demokratske inicijative. Bi li se netko usudio tako staviti materijal nekog Saveza? Ako bi, koliko bi ostao na ploči? Dobro netko reče na jednom od naših sastanaka: Jugoslavenska demokratska inicijativa je poželjna, nas toleriraju, a Zajednicu odbacuju. /…/

Sastanak inicijativne grupe HSLS-a bez Lerotića i Kovačevića. Okupilo nas se četrdesetak. Govorilo se o pozivu na skup o pluralizmu koji će se održati u Društvenom domu Centar na Kaptolu /…/. Organizator pozvao šest haeselesovaca šest ujdijevaca te šezdesetak političara, sociologa itd. Lerotić predložio desetak naših, a Soc. savez napravio izbor. Navodno je i moje ime bilo na popisu desetorice. Ide uglavnom čvrsta jezgra osim Gotovca. Zajednica nije pozvana, jedino ako se njezinim članom ne smatra A. Stamać koji je također među pozvanima. Rasprava u vezi sa skupom: Treba li uopće ići s obzirom da nećemo biti u ravnopravnu položaju budući da su »oni« u većini te da će na kraju izaći priopćenje s njihovim tezama (Sesardić)? Treba li se povezati s UJDI-em (za i protiv)? Trebamo li nastupati u svoje ime ili kao predstavnici Saveza? Jedino su svi bili jednodušni da treba izraziti žaljenje što nije pozvana Zajednica te Gotovac… Treba se raspitati mogu li prisustvovati i članovi koji nisu dobili pozivnice. Nisam raspravljao, iako sam imao mnogo toga reći. Sporo se uklapam. Mnogo mi više odgovara nedjeljna atmosfera u Lovačkom rogu, gdje se daleko kvalitetnije razgovara. (To ne znači da ovdje nema potencijala za jednako kvalitetan razgovor.) U vezi s knjigom Što hoće HSLS? govorio sam među prvima: treba unaprijed napraviti popis tema, a ne raditi na principu poštanskog sandučića; ako je knjiga programska, takvi moraju biti i svi radovi; izostanak neke važne teme (demografija npr.) može ostaviti dojam Savezove nezainteresiranosti za nju. Uglavnom dobro primljeno. Knjiga će izaći na jesen. Ostalo. Program i Statut Saveza poslani su na ocjenu Soc. savezu. Osnivačka skupština bit će vjerojatno u travnju. Gold. smatra da se više ne može odgađati. Ukoliko ne prođemo kod Soc. saveza, idemo kao udruženje građana, a to se lako registrira na SUP-u. Ako ni tu ne prođemo, Gotovac predlaže da se raziđemo, na što je Zenko burno reagirao kazavši da ćemo »ići dalje«. Gotovac se odmah složio jer da se to podrazumijeva bar »što se njega tiče«. Trebat ćemo se svi angažirati u organizaciji skupštine (Gold.). Ja sam na to rekao kako će to biti prilika da se bolje upoznamo i da se postupno u Savezu počne stvarati atmosfera zajedništva. I to je dobro primljeno te sam uvjeren da ljudi oko Saveza osjećaju potrebu za mekim (nepolitičkim) govorom, no nerado se upuštaju u takvu retoriku – valjda da ne ispadnu „propovjednici“. Nakon toga počele su vrcati ideje poput one o izradi amblema, memoranduma itd. Na to sam predložio da natječaj za izradbu amblema objavimo u Vjesniku jer bi to ostavilo snažan dojam o solidnosti Saveza. To bi, naime, bila svojevrsna poruka javnosti kojom bismo se legitimirali kao grupa na koju treba ozbiljno računati. Raspoloženje je podigla i pristupnica pristigla iz Kanade.

3. Poslijepodne na sprovodu generalu Ivanu Šiblu. /…/ Mnogo poznatih ljudi. No ostaje ipak činjenica da službena politika nije dala odgovarajuće značenje velikom pokojniku. /…/ Oni koji se ovako ponašaju prema takvim svojim ljudima (kao da ih imaju mnogo!) nemaju legitimaciju da govore o humanizmu bez obzira (ili upravo zato) što se taj u jednom trenutku udaljio od njihove linije. U jednom trenutku sreo sam se s Budišom, Paradžikom i Veselicom. Učinilo mi se da su hladni prema meni. Ako je dojam točan, onda to može biti samo poradi mog angažmana u HSLS-u. Tek usputni kraći razgovor. Dražen misli da se Hrvatska između Ljubljane i Beograda odlučila za savezništvo s Beogradom kako bi se sačuvalo i konzerviralo postojeće stanje. Vraćao sam se kući s Mijom Jukićem. Vjerojatno i pod dojmom sprovoda bio je ogorčen utezima koje su nam stavili na noge 71, a za koje ne nalazimo načina kako ih se riješiti.

5. Jurčević (Ivica) došao do podatka da je nedavno u Kninu pripreman zbor potpore Simi Dubajiću u vezi s postupkom koji se vodi protiv njega. Hrvatsko rukovodstvo navodno je energično istupilo zaprijetivši da će uvesti izvanredne mjere. Koljgeci podnio ostavku na mjesto predsjednika Predsjedništva Kosova. Za njega sam znao reći da je jedan od rijetkih gradskih faca na Kosovu. Zbog toga i nije imao šanse u tamošnjoj politici. /…/ Za razliku od njega Mihalj Kertes, vođa jogurt-revolucije, koji je propadao u svim kadrovskim kombinacijama u Vojvodini (?!) predložen za člana Predsjedništva Srbije. Honorar za uslugu.

7. Ovih dana (nekako od razgovora s Jukićem na povratku sa Šiblova sprovoda) ćutim neku promjenu u politici, koja se može svesti na: zatopljenje koje se širi. Osjećam to iz dana u dan. Stoga se pitam: postoje li trenuci (gotovo u doslovnom smislu riječi) u kojima velik broj ljudi osjeti promjenu političkog stanja. Nešto sam od toga možda čak iskusio, no htio bih znati ponešto i o tehnologiji tih promjena i njihovu uočavanju na minimumu informacija. Osjetio sam više puta promjenu klime bilo da se radilo o početku ili kraju neke politike. Sjećam se npr. 71. Političari nisu onda bili tako otvoreni u nastupu kao danas, no mi (dvadesetogodišnjaci) bez pogreške smo znali tko je tko u hrvatskoj politici. /…/

8. Prije sinoćnje sjednice Incijativnog odbora HSLS-a otišao se u grad proluftati. U Masarykovoj sreo Budišu. Nije znao da sam angažiran u Savezu pa prema tome otpadaju moje sumnje sa Šiblova sprovoda. (Dobra pouka!) Dobro da je tako. Prošetali. Ja sam govorio, a on uglavnom slušao. Pokušao sam ga uvjeriti da se situacija povoljno razvija i da nema razloga za zabrinutost koja se u njega zapaža. Držim da sam barem malo uspio. Neugodno ga se dojmio intervju što ga je Ivin dao Nedjeljnoj Dalmaciji, i to dio koji govori o 71. i Gotovcu. Kako nisam pročitao, izrazio sam čuđenje i pokušao ga uvjeriti u pošten odnos HSLS-a prema 71. i ondašnjim istaknutim osobama. Dražen je lijepo govorio o Savezu, rekao da vjeruje u Goldsteina te da je dobro da sam tamo. Pitao me je li se uključio i Biočić. Rastali smo se na tramvajskoj postaji kod kazališta. Idući prema Kavurićevoj osjećao sam gorak okus Draženove posustalosti i nemoćnosti. Što se to dogodilo u međuvremenu, bio je naime dosta angažiran u početku događanja oko ovih saveza?

(Nastavlja se)