Ogranak MH ne odmiče od nacionalnoga

Ogranak MH ne odmiče od nacionalnoga

Više od desetljeća postojanja kulturna manifestacija Dani Matice hrvatske Mostar, od Uskrsa s Maticom iz 1998. od ovog Uskrsa postala je Mostarsko proljeće, službeno, ali ne uvijek i medijima (napose onim sarajevskim) zadržavši naputak kako je riječ o Danima mostarskoga ogranka Matice hrvatske. Premda postaje članicom Europskoga saveza festivala, premda odavna nadrasta mostarski, čak i državni karakter te hrvatsku kulturu promiče u BiH, nisu uvijek tiha spočitavanja čelništvu Ogranka u Mostaru kako se imenom lagano odmiču od nacionalnoga i primiču multietničkom karakteru. Ali onom bez posve jasnih razgraničenja, kakav se nameće u BiH.

»Teško je objasniti onima koji nemaju nakanu shvatiti. Od početka, tako i sada, naša je manifestacija naslonjena na hrvatski nacionalni korpus pa čak i kada ugošćujemo kazališne kuće drugih naroda i iz drugih država, uglavnom gostuju s komadima hrvatskih auktora, Krleže, Paljetka, Gotovca… Posve je logičan slijed u kojem se došlo do sadanjega imena. Naime, u začecima Manifestacije imali smo jednodnevni događaj, koji je postao trodnevna pa jednotjedna kulturna manifestacija koja se uvijek zbivala u doba Uskrsa. Tada je bilo logično ime Uskrs s Maticom. No Dani Matice hrvatske Mostar rasli su iz godine u godinu i sada otpočinju u travnju, a završavaju u lipnju, dakle duboko u ljetu i daleko od Uskrsa pa više staro ime nije imalo smisla. Dugo smo razmišljali i našli prihvatljivo rješenje, a to je Mostarsko proljeće, koje uvijek ima naznaku da je riječ o Danima MH Mostar, što stoji na našim brošurama, mrežnoj stranici i u javnim istupima odgovornih ljudi iz organizacije Manifestacije i sama Matičina Ogranka«, govori Josip Muselimović, posve odbacujući optužbe da se Matica mostarskom manifestacijom odmiče od nacionalnoga.

Ipak, osporavatelje tih tvrdnji nije bilo lako razuvjeriti, dok je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda kojega na tu dužnost nisu izabrali Hrvati, ratni veteran tzv. Armije BiH i nositelj odličja Zlatnoga ljiljana, otvarao najjaču hrvatsku kulturnu manifestaciju u BiH, vjerojatno i u ovom dijelu Europe. K tomu, izložbu numizmatike prvoga dana manifestacije otvorio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i ovaj put, kao i uvijek dosad u svoja dva mandata, izbjegao doći u najveći hrvatski grad u BiH.

»Jedanaesti po redu Dani Matice hrvatske Mostar održavaju se pod visokim pokroviteljstvom Predsjedništva BiH i predsjednika RH Stjepana Mesića. Crnogorski je predsjednik došao upravo na poziv Predsjedništva BiH, koje je pozvalo i druge državnike iz okolnih zemalja na otvaranje, koji su bili spriječeni doći u Mostar. Tu nema ništa spornoga niti nečega za posebna promišljanja. Kada me je predsjednik Mesić odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, odlikovao me za organiziranje najveće kulturne manifestacije u gotovo dvostoljetnoj povijesti Matice hrvatske uopće, kojom promičemo hrvatsku kulturu kako među Hrvatima tako i među drugim narodima« odgovorio je Muselimović onima koji osporavaju ulogu Dana Matice hrvatske. Snažna mu je potkrepa činjenica da je umjetnički ravnatelj festivala maestro Vjekoslav Šutej, dok su u umjetničkom vijeću, između ostalih, intendant Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Prlender, pomoćnik ministra kulture RH Srećko Šestan, intendant HNK Split i ravnatelj Splitskoga ljeta Milan Štrljić te ravnatelj Hrvatske kazališne kuće Zadar Renato Švorinić.

»Manifestacija prokazuje posvemašnju neosnovanost ne baš rijetkih sumnji kako habitus najstarije i najuglednije hrvatske kulturne ustanove ne pripada 21. stoljeću«, poručio je Prlender, a začetnik Uskrsa s Maticom, maestro Šutej, podsjetio kako mu je san da Dani MH Mostar dosegnu desetomjesečnu manifestaciju koja će oplemenjivati naraštaje.

»Kada smo, na tragu svojega poslanja, i na poticaj maestra Šuteja, odlučili organizirati jednodnevnu kulturnu manifestaciju i tako razbiti sumornu svakodnevicu poraća, nismo ni slutili da će ona doći do današnjih razmjera i da će nas poduprijeti najistaknutiji velikani pisane riječi, glazbeni, likovni, dramski umjetnici«, zaključio je Muselimović. Istina, zahvaljujući Danima MH Mostar, u Mostar su došli Vjekoslav Šutej, Ivo Pogorelić, Stefan Milenković, Maksim Mrvica, Dubrovačke ljetne igre, Sarajevska, Zagrebačka, Slovenska filharmonija i brojni drugi umjetnici iz Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke, Rusije, Japana, Italije, Francuske, Kube, Bugarske, Rumunjske, Velike Britanije, Sjedinjenih Država…, a i ove je godine planirano pedesetak glazbenih, kazališnih (scenskih), književnih, dječjih i likovnih programa, između ostalih i nastup Salzburškoga komornog orkestra i Ansambla Tanec iz Skoplja.

Darko Juka