Svijetli tragovi hrvatskoga identiteta

Svijetli tragovi hrvatskoga identiteta

U palači Matice hrvatske predstavljen je 2. travnja 2009. treći svezak Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća. 3. svezak: XX. – XXI. stoljeće. Uz autore Josipa Bratulića i Stjepana Damjanovića u predstavljanju sudjelovali su akademik Krešimir Nemec, docent na Katedri za povijest i dijalektologiju hrvatskog jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu Boris Kuzmić, urednik knjige Ante Bičanić te u ime nakladnika križevačke Izdavačke kuće Veda Ivan Žulj. »Trećom knjigom Hrvatske pisane baštine akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović nastavljaju s prezentacijom djela hrvatske pismenosti u vremenskom luku od 8. do 21. stoljeća. Cilj je ambicioznog projekta predočiti svu šarolikost i sav raspon pisane kulture od 8. stoljeća do naših dana, dakle od najstarijih spomenika pismenosti nastalih na prostoru koji su nastanili Hrvati pa sve do pisane riječi u novom tisućljeću. Prvi je svezak započeo u znaku zapisa riječi u kamenu, a treći završava poviješću knjige i novom tehnologijom digitalnih medija. Projekt Hrvatska pisana baština zamišljen je i kao povijest pisma/pisama, povijest umijeća ukrašavanja teksta, povijest tiskarskog umijeća, povijest tehnologije pisanja – ne na posljednjem mjestu – povijest iskušavanja potencijala hrvatskog jezika. U treći svezak uvršteni su hrvatski pisani tekstovi iz 20. i 21. stoljeća, tekstovi nastali u vremenskom rasponu od razdoblja moderne – kada Hrvatska hvata priključak s istodobnim procesima u zapadnoeuropskoj kulturi i umjetnosti – do tekstova tiskanih na početku novoga milenija. U ovom, trećem svesku preduvjeti su za uvrštavanje nekoga teksta doista prizivali vrijednosne parametre slične onima u sastavljanju neke antologije: u knjigu su mogli ući samo vrhovi nacionalne produkcije«, rekao je akademik Nemec, naglasivši autorski izbor pomno odvagnutim i uravnoteženim te istaknuvši kako je riječ o kapitalnom djelu koje slijedi tragove hrvatske kulture, prati i potvrđuje proces izgradnje kulturnog identiteta. Docent je Kuzmić u izlaganju veliku pozornost posvetio jezikoslovlju i leksikografiji, posebno istaknuvši temeljna leksikografska djela te najvažnija djela o hrvatskom jeziku i ocijenivši cijeli projekt izvanrednim prinosom hrvatskoj kulturi i povijesti hrvatskog identiteta.

Treći svezak troknjižja Hrvatska kulturna baština podijeljen je u deset poglavlja, u kojima autori pišu o nacrtu hrvatske povijesti, razvoju hrvatske književnosti, povijestima hrvatske književnosti, o antologijama i antologijskim zbornicima, o razvoju hrvatskoga jezika, o hrvatskoj dvojezičnoj leksikografiji, o hrvatskoj enciklopedistici, o hrvatskom novinstvu i o hrvatskom nakladništvu na početku 21. stoljeća. Knjiga sadrži bibliografiju, opsežne sažetke na engleskom i njemačkom jeziku te kazalo djela i imena. Prikazano je više od 130 djela hrvatske pisane kulture 20. i 21. stoljeća, s više od 250 izvornih likovnih priloga.

B. Petrač