O brodskim putnicima

O brodskim putnicima

U četvrtak, 19. veljače, u dvorani Glazbene škole u Slavonskom Brodu predstavljen je novi dvobroj Godišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, koji od njegova prvog sveska objavljena 2000. uređuje Jasna Ažman. U Slavonskom Brodu izlaze dva znanstveno-stručna časopisa s područja društvenih i humanističkih disciplina (Vijesti Muzeja Brodskog Posavlja i historiografski časopis Scrinia Slavonica), pa se Godišnjak posljednjih godina profilirao kao općekulturno i popularnoznanstveno usmjerena publikacija, svojevrsna brodska kulturna smotra koja je gradu dugo nedostajala. U Godišnjaku su se s vremenom ustalili i pojedini strukturni elementi: nakon izvješća o radu Matičina ogranka u razdoblju između objavljivanja dva sveska slijedi tematski blok (dvobroj 2003–2004. posvećen je Tadijanoviću, a 2005–2006. slavonskobrodskom identitetu), a potom raznoliki prilozi, među kojima su već očekivane i rubrike s temama iz brodske povjesnice, brodskih obljetnica i rubrika s prikazima izabranih kulturnih događanja u gradu Brodu. U usporedbi s dosadašnjima, u novom se Godišnjaku zapaža proširenje kruga suradnika, ali i proširenje opsega – sadrži 37 priloga na 516 stranica.

Iz kronike rada brodske Matice u 2007. i 2008. posebno izdvajamo nakladničku djelatnost. Naime, u dvije je godine brodska Matica objavila deset naslova različite tematike, od znanstvenoga zbornika posvećena akademiku Stjepanu Babiću do nagrađivane zbirke pjesama za djecu Tonija Barteka. Dakako, ništa manje vrijedan nije bio ni ukupan rad ogranka na promicanju brodske kulturne baštine, književnosti, znanosti i kulture u najširem smislu riječi, osobito među mladima. Središnji tematski blok tekstova posvećen je brodskim putnicima i njihovim zapisima, i to u razdoblju od stoljeća i pol – od Tome Skalice, koji se spletom neugodnih okolnosti otisnuo na trogodišnje putovanje u kojem je oplovio svijet, a zapise o tome objavio u Nevenu, do brodske poslijediplomantice politologije u Beču Maje Šoštarić. Ona otvara putopisni blok zapažanjima iz Argentine, Meksika i Japana, a njezini ga nešto stariji suvremenici Ivan Medved i Vera Willisits (unuka Ivane Brlić Mažuranić) nastavljaju dojmovima iz Svete Zemlje. Pored Skaličinih, u novom Godišnjaku možemo pročitati i putne zapise Gjure Pilara po Bosni, putopisno intonirana pisma Ivane Brlić Mažuranić s njezina svadbenog putovanja po Lici, jadranskom primorju i Bosni, izabrana poglavlja iz putopisa po Egiptu, Libanonu i Siriji Brođanke Sofije Hirtz-Maraković, čiju ćemo komediju Rudo uskoro imati prigodu pročitati u izdanju Muzeja Brodskog Posavlja te članke Slavka Mirkovića i Andrije Zirduma o Skaličinim i Pilarevim putopisima. U temu broja uklopio se i članak ornitologa Mirka Šetine o brodskim pticama selicama, kao i tekst etnologa Zvonimira Toldija Putne uspomene jedne izložbe, o tome kako je njegova izložba krpenih ponjava proputovala svijet.

I ovaj dvobroj Godišnjaka obiluje povijesnim temama. O obljetnicama Gradske knjižnice, Tehničke škole i Gimnazije Matije Mesića pišu Mirna Grubanović, Ana Tomičić, Božica Sedlić i Ivan Medved, a kao poseban prilog obljetnici gimnazije objavljena su dojmljiva sjećanja Olgice Kos i Stjepana Čeovića – učenice i učenika iz prve generacije brodske gimnazije upisane nakon Drugog svjetskog rata, danas uglednih brodskih intelektualaca. O stogodišnjici organiziranog bavljenja športom u Brodu piše Antun Toni Bartek, o 130. obljetnici željeznice u Brodu Ivanka Cafuta, koja je u Muzeju Brodskog Posavlja priredila i izložbu o toj temi, a popis dosad nezabilježenih žrtava Sibinja i okolice za vrijeme Drugoga svjetskog rata objelodanjuje Stjepan Čeović.

Na samu je predstavljanju Godišnjaka najveću pozornost privukao prilog Mihaela Ferića o poznatom glazbeniku i glazbenom pedagogu Šimi Seletkoviću, nazočnom na predstavljanju. Rubrikom podsjećanja na neka od kulturnih događanja u Brodu prevladavaju prilozi o izvedbi Monteverdijeva Orfeja i izložbama Albert Gruber – život s kistom i Biblija kroz vjekove. Znatan je prostor u Godišnjaku posvećen i zaslužnim pokojnim Brođanima: prvom predsjedniku brodske Matice u samostalnoj Hrvatskoj Ivanu Jeliću, mons. Ivanu Šeši, Dragutinu Tadijanoviću, Vuku Milčiću i prvom čovjeku Animatora Kreši Blaževiću.

Konačnu je ocjenu ovakve publikacije teško dati zbog njezine tematske raznolikosti, koja prelazi okvire kompetencija jednog prikazivača, no svakako valja istaknuti da autori priloga imaju akademsko ili iskustveno pokriće za obradu tema kojih su se prihvatili. Suradnici su uglavnom Brođani ili na neki način vezani uz Brod, a prilozi su im nadahnuti Slavonskim Brodom ili njegovom bližom okolicom. Hvalevrijednima možemo smatrati njihova nastojanja na predstavljanju kulturne, povijesne i društvene slike Slavonskog Broda i ljudi koji ga čine gradom prepoznatljivim u nacionalnim okvirima i šire, što je, prema predgovoru prvom broju Godišnjaka, i bila njegova svrha.

Marijan Šabić