Dometi posvećeni Darku Dekoviću

U palači Matice hrvatske 1. travnja predstavljen je novi broj znanstveno-kulturnog časopisa Dometi, koji izdaje riječki ogranak Matice hrvatske, posvećen Darku Dekoviću (1947–2008). Časopis su predstavili Dražen Budiša, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić i Goran Crnković.

Časopis je podijeljen na dva dijela. Prvi, Sjećanja na život i djelo, govori o ulozi Darka Dekovića u Hrvatskom proljeću, njegovom radu u riječkom ogranku MH (čiji je predsjednik bio od 1989) te o sudjelovanju u Domovinskom ratu. Drugi dio, Izbor dokumenata, prikazuje preslike dokumenata iz 1971. i kasnijih godina te novinske članke koji su prvi put objavljeni. Stručni radovi o Dekoviću kao znanstveniku i pjesniku obuhvaćeni su u Ogledima o stvaralaštvu.

Dražen Budiša prisjetio se vremena Hrvatskog proljeća i ključne uloge Darka Dekovića u katoličkoj skupini Synaxis, koja je poslije postala jezgra riječkoga studentskog pokreta, dalekog od svakog fanatizma i isključivosti, a usmjerena prema pravednosti i jednakosti. Darko Deković dobar je dio života posvetio proučavanju riječke kulturne baštine, s posebnim osvrtom na glagoljaštvo istarskoga područja i grada Rijeke, napomenuo je Budiša. Objavio je brojne radove iz područja hrvatskoga glagoljaštva, prepoznajući da upravo ono na vjerskoj i kulturnoj karti Europe znatno obilježava naš kulturni identitet. Deković se posebice bavio pitanjem hrvatskoga jezika. Zalagao se za čuvanje standardnog jezika, ali i za brigu oko narječja i lokalnih govora.

Igor Zidić napomenuo je kako je ovaj broj časopisa Dometi prva ozbiljna pisana i tiskana reakcija na život i rad iznimna čovjeka. Posebno je istaknuo njegovu poetsku izvrsnost, kako onu na čakavskom, tako i na štokavskom narječju, napomenuvši pritom da su Dekovićevi stihovi zaslužili zbirku koja neće biti periferna ni mala, nego opsežan i kvalitetan prikaz njegova pjesničkog djela.

Sadašnji je glavni urednik Dometa Goran Crnković rekao da je Deković bio čovjek koji je odisao poštenjem, upornošću i vjerom u ostvarenje svojih ideala. Bio je veoma vezan uz Rijeku, ali i cijeli kvarnerski prostor. Kada je Rijeka nakon 1945. postala svojevrstan multikulturalni centar, u kojem je hrvatstvo moralo potajno djelovati i više-manje bilo potisnuto na potpunu periferiju kulturnoga života, Deković se trudio to promijeniti, napomenuo je Crnković. Iznimno aktivan i djelatan čovjek, prožet katoličanstvom i domoljubnim čuvstvom, znao je promicati upravo te vrijednosti.

Na kraju predstavljanja časopisa Tom Kačinari iz Zajednice udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata pročitao je riječi Zlatka Tomašića, u kojima Tomašić navodi kako je Deković bio borac za humanije i pravednije društvo, čije je domoljublje bilo iskreno, otvoreno i plemenito, a životna težnja opće dobro.

Vladimir Šeput