Švedska izvan Švedske

Švedska izvan Švedske

Premda već i imenom (Nives od snijega – jer nomen est omen) više naginjem sjeveru nego jugu, u Švedskoj (pače i šire: u Skandinaviji) nikad nisam bila. Ne kažem da ne bih voljela, ali ... No tu su mi zemlju – nećete vjerovati – učinile egzotičnom još u pučkoj školi gimnastičke sprave, iako sam od njih više bježala nego što sam k njima hrlila. Nije ih bilo mnogo (onomad nisu ni sve škole imale gimnastičke dvorane), no uz ono malo sprava najčešće je stajao i pridjev švedski. Uza zid su od poda do stropa bile pričvršćene švedske ljestve (visoke 2,6 m, 16 prečaka), u kutu je bio (jedva preskočen) švedski sanduk (i to kad je bio niži, jer se 5 pravokutnih okvira moglo pomicati), uza nj niska švedska klupa (3,9 m dugačka, 30 cm visoka), pa sam dječjom logikom zaključila da u gimnastičkoj dvorani sve mora biti švedsko. Nisam bila daleko od istine, samo što to tada nisam još znala. Švedska je doista imala cijeli gimnastički pokret, što su ga usavršili Pehr Henrik Ling i njegov sin Hjalmar u 19. stoljeću. Njihova je gimnastika težila skladnu razvitku tijela, a posebno su mjesto imale vježbe oblikovanja za jačanje mišića i pravilno držanje tijela. U tome su sprave bile nezaobilazne (ljestve, sanduk, konj, greda, klupa, užad itd.). U nordijskim su zemljama vježbali u školi i u vojsci po Lingovu modelu skoro sto godina. Održane su i dvije lingijade, nešto poput gimnastičkoga sleta u čast P. H. Linga (1939. i 1949. u Stockholmu). Na prvoj je bilo sedam tisuća, a na drugoj petnaest tisuća vježbača. Ipak, kao sportska manifestacija nisu se održale.

Naravno, u samoj Švedskoj ništa što mi krstimo švedskim imenom nema pridjev švedski – tako se »naše« švedske ljestve u svojoj domovini zovu ribbstol / ripstol, a ni druge zemlje nisu u svoje riječi utkale njihovo podrijetlo, nego su više opisivale njihov izgled – engl. stall bar, njem. Sprossenwand (Sprosse, prečka; Wand, zid). Osim za izvođenje raznih vježbi, ljestve su prvotno bile i ostale pomagalo za penjanje i silaženje u svakoj kući. Na onima sa dva kraka, soboslikarskima, možete i hodati bez silaženja (za malere / piture dušu dalo). Kako su se od početka (i dugo nakon toga) izrađivale od drva, upravo im je taj gradbeni materijal dao i ime (prasl. i stsl. lěsú, drvo, šuma). A kako se po njima leze, plazi i klizi, sve se to krije i u prasl. *lěsti. Naše kajkavske lojtre i lojtrice (po kojima se, dakako za špas, ide gor i dol) potječu od njem. Leiter (slično je i engl. ladder), jer se oboje razvilo iz pragerm. *hlaidrjô, što je značilo ono što se prisloni, što je prislonjeno. Koga zanimaju ljestve Jakovljeve i njegov san, neka otvori Bibliju, Stari zavjet, Knjigu Postanka, 28. poglavlje, pa će naći. Umanjenica ljestvica nije više ni drvena ni prislonjena uza zid, nego je to raspon, skala, koja može biti i glazbeni niz od sedam tonova unutar jedne oktave.

Sad nešto o onim spravama iz kuta – švedskom sanduku i švedskoj klupi. Švedski sanduk zanimljiv je spoj dviju tako različitih civilizacija – sjevernjačke i istočnjačke. Sa švedskim u imenu možemo brzo raskrstiti, tako ga mi zovemo jer ga vežemo uz švedsku gimnastiku. Sanduk je pak orijentalizam (tur. sandik od ar. şandűq / şundűq). Znači drveni kovčeg, škrinju, no može biti i od kojega drugog materijala (lim, karton). Nekoć je u bosanskim kućama bila posebna prostorija u kojoj su se držali sanduci – sandukhana. Kad sam već spomenula *lěsú (drvo, šuma), a kako spominjem i sanduk, evo i njihova spoja na kraju (svake) balade – lijes (mrtvački sanduk, kovčeg). U drugim europskim jezicima i gimnastički sanduk prolazi poput ljestava, dakle bez švedske odrednice (njem. Sprungkasten; Sprung, skok + Kasten, ormar, škrinja). Vidi se da je presudilo ono čemu ta sprava služi, a to je skakanje preko nje.

Švedska klupa vrlo je svestrana. Može se vježbati na svim njezinim dijelovima. Na jednom kraju nalaze se dvije kuke kojima se klupa zakvači za švedske ljestve i tako postaje kosa klupa. Ako se klupa okrene, na njoj se može vježbati kao na niskoj gredi, pa i služi za predvježbe osnovnih elemenata na gredi. Naravno, služi i za odmor umornih vježbačica i vježbača.

Ako kažem švedski stol, naravno da ćete odmah pomisliti na stol koji jedva drži težinu raznoraznih jela na sebi. No pričekajte časak (danas to hrvatski vrli novi svijet kaže daj mi minutu, iz čega proviruje lako prepoznatljiva engleska podloga), još smo u gimnastici. Ondje je švedski stol i opet sprava za razne vrste preskoka. Nekoć su vježbe na stolu bile službena natjecateljska disciplina. Danas to već malo ljudi zna. No zato svi znaju što je to švedski stol u ugostiteljstvu. Doduše, znaju što je to danas, a to što je danas, oprečno je izvornom značenju. No tako to biva – današnjica obično misli da je od nje sve počelo. Naš švedski stol (naravno, nije samo naš, imaju ga npr. i Mađari, svédastal) znači ono mjesto u hotelskoj blagovaonici oko kojega (kao mačak oko vruće kaše) kruže gosti birajući zalogaje koji im najviše odgovaraju. Ima ondje i za doručak (a ne samo za ručak i večeru) i kuhanih toplih jela, što se kosi s izvornim i značenjem i izgledom švedskoga stola. Na njemu su se, naime, servirala samo hladna jela (njem. kaltes Büfett), što švedsko ime lijepo i opisuje: smörgĺsbord. Smörgĺs znači sendvič, sam smör maslac, smörgĺstĺrta je torta od narezaka i raznih dodataka – dakle, na tom stolu nalazila su se prvotno takva jela. Engleski je za takva jela i način (samo)posluživanja preuzeo švedski naziv, smorgasbord, izbacivši, naravno, znakove neprimjerene engleskom jeziku. Osim značenja »švedski stol«, to u engleskom figurativno znači i potpuri svega i svačega, što vjerno ocrtava stanje danas tako rasprostranjenih švedskih stolova u sve uniformnijim hotelima i isto takvoj gastronomskoj ponudi od Sjevernoga pola do Bliskog istoka. Nijemci pak imaju izraz Schwedenplatte, što se odnosi prije svega na finu riblju hladetinu (aspik), a tek potom na proširenu švedsku platu (dakako, hladnu), jer švedski stol ne zovu tako, nego kaltes Büfett, Selbstbedienungsbüfett, ili Frühstücksbüfett (ujutro), odnosno Abendessen in Büfett Form (navečer), pri čemu je presudio način posluživanja. Imaju i izraz Schwedenkopf za kratko ošišanu kosu, kako smo dugo zamišljali »tipične« Skandinavce dugih pravilnih plavih glava. No imaju i izraz na koji će se svaki Šveđanin tek kiselo nasmiješiti – hinter schwedischen Gardinen sitzen = sjediti u zatvoru, onkraj brave. Drugi su narodi Švedsku povezali s tjelovježbom i uživanjem u kulinarskim delicijama, a Nijemci (ti ekstravuršti) s ćuzom, bajbokom, buksom, gajbom, tamnicom, zatvorom, hapsom, reštom – kako vam drago.