Hrvatska u vječnom genitivu

Jesu li (rimo)kršćani u Hrvatskoj druga religija po važnosti? Sudeći po gradnji crkava, jesu. U Hrvatskoj i Zagrebu nakon osnutka hrvatske države sagrađeno je pedesetak crkava, koje su najvećim dijelom arhitektonski promašaji. O tome je Vjesnik opširno i dokumentirano pisao. U Zagrebu nije sagrađena nijedna crkva dostojna hrvatske metropole, koja bi bila moderni pandan Katedrali. Čak i Sveta Mati Slobode više sliči bunkeru negoli crkvi. I tko je tomu kriv? Poslovična hrvatska crkvena zatucanost ili Đavao koji čuči u svakoj crkvi?

I dok se u Hrvatskoj, u Zagrebu i u Bosni i Hercegovini grade velebni islamski centri, rimokatoličke crkve obilježava drugorazredna arhitektura. Islamski centri upošljavaju najbolje skulptore i arhitekte za izgradnju džamija, primjerice Dušana Džamonju (Islamski centar u Rijeci), rimokatolički se investitori (svećenici) zadovoljavaju izgradnjom prčvarnica koje nazivaju crkvama. Dovoljno je pogledati islamske centre i džamije u Zagrebu, Rijeci (Džamonjin projekt, Bihaću, Sarajevu, Bosanskoj Gradišci ili Tirani (Albanija) – i sve će biti jasno: islam je vizualno porazio kršćanstvo.

Pa što ako jedna hrvatska crkva sliči lansirnoj stanici? (Ružica Gabriel: Crkva kao lansirna stanica, Vjesnik, 14. studenoga 2008). Crkva hrvatskih mučenika treba da bude simbol cijele Hrvatske, svjetovne i vjerske, od stoljeća sedmog do stoljeća dvadeset i prvoga, i dalje u vječnost, pa je i red da bude lansirna rampa za sjajnu hrvatsku budućnost, svjetionik hrvatske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a takav i jest velebni i osebujni nacrt arhitekta Nikole Bašića, koji bi mogao postati hrvatski Bilbao.

Od 1493, od poraza na Krbavskome polju do dana današnjega, u tijeku dugih i mučnih pet stoljeća, na Krbavskome polju nije bilo postavljeno ili, možda, nije smjelo biti postavljeno, ni jedno jedino obilježje. I tko je zato kriv? Srbi su od poraza na Kosovu polju 1389. stvorili mit koji je bio vrlo djelotvoran u svijesti i životu Srba (književnost, povijest, arhitektura, politika, slikarstvo). A Hrvati? Sada imaju svoju državu, a za svehrvatski spomenik crkveni investitor predlaže gradnju malograđanske bljuvotine koja može simbolizirati samo jedno: spomenik hrvatske crkvene zatucanosti.

Ako Bašićev nacrt projekta za CHM sliči lansirnoj stanici, čemu onda sliči u svijetu najpoznatija crkva Sagrada Familia u Barceloni? Bi li u njoj g. Ružica Gabrijel i g. Mile Bogović prepoznali »pravi dom Gospodnji«? Sigurno ne bi jer Hrvati »po svojoj vjerskoj tradiciji« ne smiju imati »modernističku« crkvu (pleti kotac ko i otac). Hrvati moraju zauvijek ostati, prema riječima Smiljane Rendić, u vječnom genitivu.

Kada pape grade kapele i kapelice, traže od Michelangela i Brunelleschija da sagrade dotad neviđeno, za ondašnje vrijeme modernističko, a ne pitaju što o njihovim nacrtima govori ulica ili raznorazne talijanske ružice, barice, štefice, marice i ine drugarice, kao i svi oni u Hrvatskoj koji biskupa Bogovića »na ulici vuku za rukav«. Pape se nisu obazirali na ono što bi o božanskim Michelangelovim nacrtima i slikama mogli reći rimski popovi, koji prema riječima Miroslava Krleže, »bliže stoje svojim smrdljivim babama pod ispruganim perinama, nego Njemu« (Povratak Filipa Latinovicza).

Hrvatska je bogata zemlja, a svehrvatski spomenik, koji nije samo crkveni nego i svjetovni, i mora biti skup. Može se graditi postupno, u etapama, kao što su se nekoć gradile katedrale. Je li Hram Sv. Save u Beogradu bio jeftin? Jesu li islamski centri i džamije jeftini? Jeftina gradnja ne može biti isprika za predloženi nacrt klonirane crkvice arhitekta koji se ni imenom nije usudio izići pred lice javnosti. Novac za Bašićev projekt dao je hrvatski narod i Vlada, ali je došlo do pronevjere hrvatskoga povjerenja i hrvatskog novca. Hoće li investitor zato odgovarati krivično? Optužba da piramidalni orisi crkve asociraju na masonski znak ne stoji jer bi se, prema istim kriterijima, piramidalni oblici i tornjevi katedrala u Zagrebu, Beču, Kölnu, Barceloni, Madridu, Londonu i drugdje mogli proglasiti masonskim znakovima. A komu su te velebne građevine služile tijekom minulih stoljeća: Bogu ili Vragu?

Biskup Bogović, kao nestručna osoba, uvrijedio je intelektualnu, umjetničku i vjerničku Hrvatsku i ponizio rimokatoličku vjeru u Hrvatskoj u odnosu na ostale religije. Prvonagrađeni projekt arhitekta Nikole Bašića treba prihvatiti u cijelosti i bez izmjena, a sve izgrađeno što nije u skladu s projektom odmah odstraniti.

Mladen Engelsfeld