Dani hrvatskoga jezika u Slavonskom Brodu

Stihovima Nazorove pjesme Hrvatski jezik otvorena je u utorak, 17. ožujka 2009, u Slavonskom Brodu svečanost u povodu 42. obljetnice izlaska Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Obilježavanje izlaska tog važnog dokumenta u povijesti hrvatskoga književnog jezika bila je prigoda da se govori o još nerazjašnjenim jezičnim dvojbama u hrvatskom suvremenom jeziku, kao i da jezikoslovni stručnjaci upozore na potrebu osvješćivanja šire hrvatske javnosti o neizbježnosti cjeloživotnog učenja materinskog jezika i govora. Učiteljski fakultet u Slavonskom Brodu dislocirani je studij osječkoga Učiteljskog fakulteta i bio je najprikladnije mjesto u gradu za taj kulturni događaj, ne samo po značenju prigode nego i radi brojne studentske i srednjoškolske mladeži te građana, koji su bili na svečanosti. Zapravo, svečana Dvorana Dragutina Tadijanovića, iako najveća u zgradi fakulteta, nije bila dovoljno velika da primi sve koji su došli pa su mnogi mladi ostali vani, poručujući da ubuduće očekuju mjesto jer ih tema zanima. Publika je svojom pozornošću pokazala da je nužno o kulturi hrvatskoga jezika, štoviše javno, govoriti i dati priliku jezičnim stručnjacima odgovarati na izravna pitanja i tako razrješavati brojne jezične dvojbe.

Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod i akademska zajednica organiziranjem toga skupa namjeravali su pokazati da su kulturne i obrazovne ustanove prve pozvane obraniti hrvatske nacionalne interese, a u vremenu približavanja europskoj zajednici na prvome je mjestu jezična kultura, koja trajno određuje naš identitet.

Svjedoci smo naime sveprisutnoga kršenja standardne norme gotovo u svim javnim medijima pa i u nastupima istaknutih javnih osoba. Govorna nekultura postala je dio svakodnevice, tako da danas sporadični vapaji nekog jezikoslovca bivaju vrlo brzo ušutkani snažnim konzumerističkim strojem ili, što je još gore, potpuno ignorirani.

Zato su jezikoslovci pozvani da se otvore javnosti i da svoje znanstvene spoznaje, ali i izravne jezične savjete, podijele i izvan svojih akademskih institucija, a to je učinjeno otvaranjem Jezičnog telefona, besplatne savjetodavne jezične službe u Ogranku Matice hrvatske u Osijeku. Bio je to povod da Sanda Ham, idejna začetnica ovoga telefona, bude gost na svečanosti u Slavonskom Brodu. Uz Sandu Ham, uglednu jezikoslovku i glavnu urednicu hrvatskoga časopisa Jezik, o jezičnom savjetodavstvu govorile su i profesorice Učiteljskog fakulteta u Osijeku Irena Vodopija i Dubravka Smajić.

Govoreći o problematici suvremenoga hrvatskoga jezika profesorica Ham istaknula je da je hrvatski jezik i danas, kada imamo svoju državu, još ugrožen i to prodorom brojnih tuđica, posebice iz engleskoga jezika. Istaknula je da se jedino znanjem možemo boriti protiv nekritičkog preuzimanja tuđica i nepravilnih sintaktičkih konstrukcija. Međutim, hrvatska mladež danas ima malo mogućnosti za postizanje izvrsnosti jezičnog znanja stalnim učenjem hrvatskoga jezika jer se on ne poučava dovoljno u hrvatskom školskom sustavu, a pogotovo ne na akademskoj razini. Na našim nejezičnim fakultetima studenti redovito ne slušaju hrvatski jezik iako je to uobičajena praksa u zemljama Europske Unije.

Govoreći o nekim jezičnim dvojbama, profesorica Vodopija upozorila je da se u našim obrazovnim ustanovama u posljednje vrijeme govori o kurikulumu i da se ta riječ toliko uvriježila u svakodnevnoj uporabi da veliki otpor izaziva i samo predlaganje, prema hrvatskim uzusima bolje, izvedenice uputnik. Naposljetku, posuđenica kurikulum ušla je u naš jezik neprilagođena pravilima hrvatskoga jezika jer dometak -um ne postoji u tvorbi hrvatskoga jezika, što ukazuje da ako već ne prihvaćamo hrvatski uputnik, ispravnije je govoriti kurikul.

Profesorica Smajić navela je nekoliko najčešćih pogrešaka iz svakodnevne komunikacije, koje se uglavnom odnose na sintaktičku uporabu prijedloga od i s »u svezi s«, gdje građani najčešće griješe.

Obilježavanje izlaska Deklaracije povezuje borbu za hrvatski jezik u prošlosti s borbom za kulturu hrvatskoga jezika danas. Tako čuvajući uspomenu na prošlost, branimo budućnost, a znanjem čuvajući svoj jezik čuvamo i znanja i postignuća naših predaka. Samo odgovornim odnosom prema našem hrvatskome jeziku danas, njegovu pravogovoru i pravopisanju, imat ćemo što ostaviti u nasljeđe potomcima. To su one zasade koje na svoje učenike i studente prenose mnogi vrijedni prosvjetni pregaoci. Na poticaj matičara svečanost je organizirala i njome vodila Irena Krumes-Šimunović, a prigodne tekstove koje su pročitali studenti odabrala je Emina Berbić Kolar, obje profesorice hrvatskoga jezika na brodskom Učiteljskom fakultetu, koje će nastojati da obilježavanje Dana hrvatskoga jezika postane na fakultetu tradicija.

Jasna Ažman

Irena Krumes-Šimunović