JazzLa(n)do

JazzLa(n)do

Silvije Glojnarić

Već se dulje vrijeme u krugovima nekih glazbenika i medija govori i piše o etnojazzu kao novom i dobrodošlom stilskom pravcu koji bi trebao brisati neke granice u toj, navodno klasikom zasićenoj, glazbenoj sferi. Taj se pojam već polako i (ne)opravdano uvlači i u jazz-terminologiju, čemu bi prema nekima kao jedna od potvrda trebalo pridonijeti i najnovije izdanje nakladnika slike i zvuka Orfej, koji nam pod naslovom JazzLa(n)do donosi DVD-zabilježbu jednog od prošlogodišnjih koncerata iz ciklusa Big banda HRT, održana u organizaciji Glazbene proizvodnje Hrvatske radiotelevizije u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 18. svibnja 2008. U ovom je slučaju dakako riječ o nečem posve drukčijem.

Glavni su akteri JazzLa(n)doa, svakako nesvakidašnjega glazbenog projekta, Big band HRT-a pod ravnanjem šefa dirigenta Silvija Glojnarića i naš proslavljeni Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado, nekad i još danas jedan od respektabilnih i uspješnih izvoznih artikala naše kulture. Do neočekivane zamisli spoja tih dvaju po mnogočemu različitih korpusa došlo je jamačno i zbog činjenice što se Big band HRT-a tijekom svojih sezona tematski malko iscrpio te je valjalo posegnuti za nečim novim i izvornim. A u tu je ne baš jednostavnu glazbenoscensku fuziju hrabro zagrizao Silvije Glojnarić, upustivši se u realizaciju programski i aranžerski zahtjevna zalogaja. Zadatost je s jedne strane bila specifičnost big band jazza, a s druge program skladbi i obrada primjerenih zadovoljenju etničkih zahtjeva ansambla Lado, što je on uspio na najbolji način zadovoljiti. Glojnarić se naime kao član legendarnoga Zagrebačkog jazz kvarteta još dobro sjeća nekadašnjih jazz-interpretacija tog sastava s korištenjem elemenata folklorne melodije i metra, ponajviše u skladbama So maki sum se rodila i Vardar, koje su tada ponajprije zbog improvizacija u 5/4 i 7/4 metru plijenile pozornost i nekih najistaknutijih svjetskih jazz-glazbenika. Sad su druga vremena i drugi ansambli u pitanju te je svakako vrlo izvoran projekt JazzLa(n)do nešto posve drugo. Koncept je to nove glazbenoscenske sinteze u pokušaju zbližavanja dvaju glazbenih idioma, što je svakako iskorak u djelovanju spomenutih korpusa. Tim je nastojanjima bio podređen i program koji započinje temom i aranžmanom Silvija Glojnarića Aplauz, a nastavlja se obradama skladbi iz domena naše popularne i narodne glazbe u rasponu od Dobro mi došel prijatel Vilibalda Čakleca, preko Starih splitskih plesova i Klinček stoji pod oblokom do Hvala vam stare majke iz ciklusa Emila Cossetta te međimurskih narodnih Faljila se Jagica i Med Murom i Dravom. Glojnarić je aranžirajući i dirigirajući svu tu zahtjevnu građu i harmonizirajući po svojoj jazz-vokaciji uspješno jednoglasne melodijske linije, obavio velik posao, pri čemu ga nisu iznevjerili vrsni solisti Big banda HRT; sopran-saksofonist Saša Nestorović, flautist Miro Kadoić, trubač Davor Križić, gitarist Joe Pandur, pijanist Julije Njikoš, tenor-saksofonist Igor Geržina, basist Saša Borovec, bubnjar Marko Lazarić, trombonist Luka Žižić i perkusionist Saša Wozdetsky. S druge su pak strane o pjesmama i plesovima Lada brinuli autor vokalnih obrada Božo Potočnik te koreografi Ivan Ivančan mlađi, Zvonimir Ljevaković i Branko Šegović, držeći se dakako svojih specifičnih kanona, prilagodivši ih u razumnoj mjeri zadanom kontekstu. Taj je nastup imao odjeka i u inozemstvu, kao vrlo originalan u svom tonskom dijelu pohvalio ga je i koordinator za jazz europske radijske unije EBU Daniel Vashon, dok je u dijelu naše publike taj nastup podijelio mišljenja. Unatoč uspjehu toga projekta neka bi preuzetna razmišljanja o glazbenoj revolucionarnosti takvih projekata koji će generirati nešto novo i stalno u razvoju naše glazbe valjalo uzeti s velikom rezervom. Zanimljivo je da je taj svakako vrijedan i specifičan, pa pomalo i riskantan glazbenoscenski projekt doživio svega jedno, zagrebačko izdanje, a nije iskorišten da se predstavi i drugdje. Ovako je s obzirom na spomenute razlike sudionika izglednije da će sve ostati na razini eksperimenta, na koji će nas podsjećati samo upravo izašao DVD nakladnika Orfeja, koji je usput rečeno dio Hrvatske radiotelevizije.

Mladen Mazur