Mislim, dakle nisam? ili svi smo mi Vasilije Krestić

Na stranicama Vijenca, u rubrici Ja tako mislim, različiti autori objavljivali su niz osobnih promišljanja o veoma različitim ili istim temama. Pritom su razlike i/ili suprotstavljanja autorskih mišljenja, svjetonazora i vrednovanja ostajali u okvirima koji se podrazumijevaju u civilizacijskim pojmovima demokratske pluralnosti i spoznajne racionalnosti, jer osnovne činjenice o stvarnosti, koje se mogu jednostavno percipirati, nisu dovođene u pitanje.

Međutim, u broju Vijenca od 12. veljače 2009, na str. 14, dogodio se i ovaj iskorak u iracionalnost, pa i stoga zaslužuje posebnu pozornost. Radi se o kratkom tekstu pod naslovom Kad je Hrvatska ratovala s Crnom Gorom?, u kojem autor (Ive Mažuran) čini se s punom ozbiljnošću – kao i političar Stjepan Mesić – tvrdi kako se to nikada nije dogodilo, jer traži da mu se navede »makar jedan vjerodostojan dokaz kad je to Hrvatska ratovala s Crnom Gorom.«

Glede rješavanja ovog „historiografskog“ problema nije potrebno raspravljati ni s motrišta spoznajnih teorija u kojima prevladava agnosticizam, ili solipsizam, niti se treba baviti apstraktnim povjesničarskim sintetičkim interpretacijama. Isto tako, ne treba se ni podsjećati na osnovnoškolska znanja osnovnih činjenica iz hrvatske vojne prošlosti od srednjega vijeka do svjetskih ratova.

Dostatno je pregledati (u pismohranama, knjižnicama ili na internetu) brojne osnovne povijesne izvore koji svjedoče o osnovnim činjenicama iz razdoblja 1991. i 1992. godine, koje se bave temom oružane agresije na Republiku Hrvatsku, osobito na širem dubrovačkom području. Ukoliko se, u ovo hrvatsko virtualno doba, ni tomu ne vjeruje, može se zrakoplovom (po znatno sniženim cijenama) na jedan dan otići u Dubrovnik i Konavle te porazgovarati s brojnim svjedocima kojima je crnogorska vojska ubijala rodbinu i razarala domove, a njih prognala ili zlostavljala u logorima u Crnoj Gori.

Naravno, naznačeno je netočno, tj. Crna Gora nikada, pa ni 1991–1995, nije ratovala protiv Hrvatske, ako prihvaćamo analogije memorandumske teze da su Dubrovnik i južna Hrvatska dijelovi Crne Gore ili Srbije. U tom slučaju molim uredništvo Vijenca da utvrdi je li navedeni tekst (koji je objavljen 12. veljače 2009) zaista napisao povjesničar Ive Mažuran ili ipak istoričar Vasilije Krestić.

Josip Jurčević, povjesničar