Predstavljena Izabrana djela Petra Selema

U povodu dana Matice hrvatske 10. veljače, koja slavi 167. godina postojanja u palači Matice hrvatske, predstavljena su Izabrana djela Petra Selema u pet svezaka (Lica bogova, Putopisi putokazi, Dodir Talije, Šum zastora, Razum i zanos) u izdanju Matice hrvatske. Uvodne riječi prigodom predstavljanja izrekao je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić podsjetivši na značaj djelatnosti Matice hrvatske citirajući Antuna Radića koji je 1902. rekao: »Posebna jedna i nad svaku sumnju uzvišena čuvarica djedovskih zavjeta bit će hrvatskom narodu nuždna i onda kad narod sebi osnuje i najvišu instituciju, kada dođe do svoje države – jer ni državna institucija ne čuva svagda narodnih zavjeta. Narodne zavjete čuva genij naroda koji se nigdje tako ne očituje, nigdje tako pobožno ne vrši narodnih zavjeta – nigdje kao u hramu knjige narodne.« Ujedno je najavio projekt Enciklopedije Matice hrvatske koji je već krenuo u realizaciju a trebao bi biti dovršen do Matičine 170. obljetnice. Svečanosti predstavljanja Izabranih djela nazočili su i premijer Ivo Sanader, ministar kulture Božo Biškupić, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, predsjednik HAZU Milan Moguš i mnogi drugi.

O kazališnom radu Petra Selema govorio je akademik Ante Stamać, o radovima iz egiptologije, povijesti, povijesti umjetnosti i arheologije Marina Miličević-Bradač, o putopisima Milan Bešlić, a o likovnim studijama i esejima predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, izdvojivši posebno Selemovu studiju o slikarstvu Đura Pulitike. O cjelovitosti opusa sakupljena u Izabranim djelima govorio je autor pogovora Tonko Maroević, istaknuvši među ostalim kako je Petar Selem sva svoja »putovanja po svijetu uvijek koristio da bude svoj i bude naš«. Tri operne arije otpjevala je Martina Tomčić uz pratnju na glasoviru Nine Cosseto.

Istaknuti sveučilišni profesor, povjesničar umjetnosti, egiptolog, kazališni redatelj, književnik i prevoditelj Petar Selem (Split, 1936) na kraju predstavljanja svog izabranog opusa spomenuo je neke važne trenutke svoga života, rekavši kako mu je iznimna čast bila sudjelovati u radu Matice hrvatske od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, jer je »bio tamo gdje je morao biti«. Tada je u Matici radio s velikanima hrvatskoga duha kakvi su bili Petar Šegedin, Ljudevit Jonke i Franjo Tuđman. Petar Selem posebno je zahvalio Jeleni Hekman na upornosti bez koje njegovih sabranih djela ne bi bilo te urednici Ingi Vilogorac i svojim suradnicima u Hrvatskom saboru.

Lidija Zozoli