Od pučkih domova do metropola kulture

Od pučkih domova do metropola kulture

Kutina, grad u Moslavini (15.000 stanovnika, šire područje s 23 naselja – 25.000) krajobraznim sloganom u zagrljaju Lonjskoga polja i trsnoga gorja, kulturne oblike današnjice – osobito zahvaljuje djelovanju Ogranka Matice hrvatske, kako Ogrankom u gradu, tako i Povjerenstvom u općinskom središtu Popovači.

Počeci 1886. – Ogranak utemeljen 1971.

Povjerenstvo MH s 19 članova, prinosnika sa širega kutinskog područja, utemeljeno je 1886. Glavni povjerenik MH, inače učitelj i ravnatelj Josip Gaži, upućuje Gospodarski list 1894, tada mahom poljoprivredno stanovništvo uči uporabi mineralnih gnojiva u podizanju većih prinosa. Zanimljiva je to pojedinost, jer osam desetljeća poslije, što prvi član MH sigurno nije ni slutio – Kutina se razvija u grad s jedinom hrvatskom, i u svijetu nadaleko poznatom, tvornicom mineralnih gnojiva. Uz tu okosnicu gospodarskoga ne nedostaje ni kulturnog razvoja.

Ogranak u Kutini utemeljen je 26. lipnja 1971. Od trgovišta postala je gradićem s više od 11.000 žitelja, s dnevnim ritmom oko 15.000 ljudi (učenici, radnici i dr.). Objektivno sazreli su uvjeti za osnivanje takava ogranka, »a koji bi pored objedinjavanja rada već postojećih kulturnih oblika RKUD, Narodno sveučilište, Muzej Moslavine, stvorio nove prostore za stvaralačku djelatnost na svim područjima«, naznačeno je uz njegovo utemeljenje u do posljednjega mjesta ispunjenoj kinodvorani Doma kulture. Za prvoga predsjednika izabran je tada već afirmiran akademski slikar Miroslav Šutej. Ogranak prvu djelatnost, praktično i jedinu, bilježi te godine književnom priredbom i likovnom izložbom uz Volodersku jesen. Dalji, osobito nakladnički, planovi nisu ostvareni. U poznatim političkim neprilikama ogranak je raspušten 28. prosinca 1971. Jedan popis upućuje na 153 člana, a drugi 92, uz napomenu da je dio lista uništen. Gotovo čitavu 1972. kutinski Općinski komitet SKH ispitivao je, kritizirao, a pojedine od nabrojenih i smijenio s dužnosti i isključio iz Saveza komunista. Ispitivani su Mijo Hlad (predsjednik Skupštine općine, pokrovitelj utemeljiteljske skupštine ogranka), Stjepan Šlabek, pokretač utemeljenja, Slavko Degoricija, Ivan Josipović, Dragan Dragičević, Boris Klaić, Josip Prevendar, Josip Tropčić, Damir Lončar, Ivica Kramarić, Boris Blažević, Stjepan Beleta, Ivan Sabljak, Boris Mesarić (tada predsjednik Kluba studenata).

Obnova i Domovinski rat

Vila kutinska

Obnovu Ogranka 1990. pokrenuo je dopredsjednik iz 1971. Boris Klaić. Počinje ne samo sustavnije istraživanje zaboravljene i prešućivane prošlosti uz vraćanje zaboravljenoga zavičajnog identiteta nego i koncepti suvremenijega pristupa kulturi. Česte su književne tribine i pjesničke večeri od moslavačkih imena: Ljudevita Vukotinovića, Antuna Nemčića, Mije Stuparića, Dragice Šutej, Nade Pomper-Gulija (dijaspora) i Božice Brkan. Gosti su Kutine, koja za Domovinskog rata postaje najveće mjesto na puškomet od zapadnoslavonske bojišnice, predsjednik MH Vlado Gotovac, Jevrem Brković, Dubravko Horvatić (s posjetima hrvatskim braniteljima). Nižu se ne samo za kutinsku nego i publiku bližih tadašnjih općinskih središta (Garešnica, Novska) tribine, književne večeri i predavanja Vinka Nikolića, Miroslava Šicela, Ante Stamaća, Mire Kačića, Dubravka Jelčića, Josipa Bratulića, Aleksandra Stipčevića, Ljube Bobana, Mire Kolar, Dragutina Pavličevića, Hrvoja Matkovića, Franka Miroševića, Zvonimira Šeparovića. Prostor poznate kutinske barokne crkve Sv. Marije Snježne sve je češće koncertni za brojne glazbene umjetnike, a osobito uz spomen na opernu pjevačicu Milku Trnina, rođenu u Moslavini. Pod naslovom Lampa vinkovačka i zvona moslavačka na temelju ratnih dnevnika iz ta dva grada Zagrebu se donosi slika hrvatske ratne zbilje. Ogranak prihvaća projekt rođene Kutinčanke, Silvije Gotvald Thapar afirmirane u promicanju Hrvatske u svijetu. Riječ je o fotodokumentarnoj međunarodnoj izložbi Genocid u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u čiji se postav uključilo i Hrvatsko žrtvoslovno društvo. Nakon Kutine izložba je otvorena u Memorijalnom muzeju u Terezinu u Češkoj, pedesetak kilometara od Praga, uz nazočnost brojnih stranih diplomata, među kojima i veleposlanika Izraela. Vrijeme je to i predstavljanja knjige književnih zapisa Bio jedan grad, mladih literata tijekom rata privremenih stanovnika Kutine u Danskom naselju Crvenog križa. U najtežim danima rata Ogranak ob-ja-vljuje knjigu Ba-novina Hrvatska Stjepana Šlabeka, koja postaje literatura za studente Pravnog fakulteta. Iz tiska izlaze pjesničke zbirke Katarine Brkić i Đure Vidmarovića Mojom Moslavinom, Predraga Kostelca Snjegovi i patnje, pretisak Hrvatskog branitelja (1991/92), glasila Operativne grupe Posavina. Prognanička Petrinja potkraj svibnja 1994. predstavljanjem knjige Petrinja (autor Ivan Golec) u Moslavini se osjeća kao kod kuće. Na tribinama o značenju 1971. govore Savka Dabčević Kučar, Dragutin Haramija, Srećko Bijelić. U kampanju protiv najavljivanog odlaganja nuklearnog otpada u Moslavačkoj gori uključuje se akademik Ivan Supek. S podružnicom Hrvatskog zbora liječnika nisu izostale ni dobro posjećene zdravstvene tribine.

Kutina dobila zapaženu monografiju

Monografija Kutine

Unutar stranica Moslavačkog lista pojavljuje se podlistak Ogranka Zrcalo. Prvi broj u cijelosti posvećen je stručnom skupu s temom povijesti grada Kutina u zrcalu Crkvene ulice, drugi kulturnom stvaralaštvu neobično poznate, ali nakon Drugog svjetskog rata zatočene obitelji Sever iz Popovače. Treći broj uz 150. obljetnicu organiziranog obrtništva u Kutini otkriva tu dimenziju razvoja grada. Uz suvremene teme daje se potpora naglašenijim arheološkim istraživanjima na području Moslavine s objavom Matičina kalendara 2001.

Među osobito zapaženima dva su kapitalna djela koja su dobila i Povelje MH. Riječ je o knjizi Iz forenzične psihijatrije (suradnja s Neuropsihijatrijskom bolnicom Dr. Ivan Barbot Popovača, urednici članovi MH Tija Žarković Palijan i Dražen Kovačević). U pripremi je već treća knjiga različita sadržaja, a istog naslova, korisna sveučilišnoj nastavi i brojnim institutima, čiji je promotor bio i Dragan Primorac, ministar prosvjete i športa. Osobito važan višegodišnji projekt bila je monografija Kutina – povijesno kulturni pregled s identitetom današnjice, (suradnja s Institutom Ivo Pilar iz Zagreba, 2002, gl. urednik Dragutin Pasarić) predstavljena u nazočnosti predsjednika MH Igora Zidića. U novije vrijeme objavljene su knjige Ante Juretića s temom njegova pjesništva, ali i više komedija kao pisca i kazališnog redatelja pod zajedničkim naslovom Europa u selu Kruškovcu.

Više stalnih skupova i rad s mladima

Rad Ogranka je prepoznatljiv. Godine 1995. prima i Godišnju nagradu Grada Kutine. Uz već postojeće Dane hrvatskog jezika (osobito aktivne Marijana Horvat i Katarina Brkić) razvijaju se stalni novi projekti. Od osobite je važnosti prirodoslovni Budućnost na rubu močvare posvećen Parku prirode Lonjsko polje, Zavičajni teatar Ive Serdara u Gornjoj Jelenskoj (u tom mjestu MH otkrila je i spomen poznatom glumcu Ivici Pajeru) i Kutinski dani znanosti i umjetnosti u suradnji s kutinskim srednjim školama (nositeljica programa Vesna Jakovljević). U tom programu učenici u zavičajnim temama (književne, povijesne, prirodoslovne) preuzimaju ulogu istraživača. Program je spomen na rektora Sveučilišta u Zagrebu Gustava Barona (1847–1914), kojemu je ogranak 2000. podigao i spomen-poprsje (djelo Josipa Fluksija otkrio je tadašnji rektor Branko Jeren). Gosti srednjoškolaca bili su pjesnik Dragutin Tadijanović i znanstvenik Ante Simonić.

Moslavina se po MH prepoznaje

Bista Gustava Bartona

Kutina i Moslavina iz godine u godinu prepoznaju se upravo po djelovanju MH. Uvjerljivo to potvrđuje više afirmativnih programa. Među njima je svakako uz Svjetski dan vlažnih staništa 2. veljače program Budućnost na rubu močvare o Parku prirode Lonjsko polje. U pet mjesta u Parku prirode i njegovom rubnom dijelu (Stružec, Osekovo, Donja Gračenica, Potok, Repušnica) od 2001. u edukaciji zaštite tog poznatog europskog močvarnog biotopa od pučkoškolaca do aktivnog stanovništva i znanstvenika međunarodnog ugleda sudjelovalo je pet tisuća osoba. Neke teme predstavljene su i u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Do koje mjere istraživački zanimljive, govori i ovogodišnji skup održan u Osekovu, gdje se o pticama Lonjskoga polja govorilo i s prijevodom s njemačkog jezika iz bečkog časopisa koji je istraživački dnevnik donio još 1863. I ne samo močvarni, po MH prepoznaje se i goroviti dio Moslavine. S Odjelom za prirodoslovlje i matematiku MH iz Zagreba i Ogrankom iz Petrinje Ogranak je ispunio ča-sopis Prirodoslovlje 2/2007 sa šesnaest pri-rodoslovnih tema iz Sisačko-moslavačke županije, koji istraživački govori o Moslavini bogatoj naftom i vinovom lozom. Uz pro-mociju suglasja prirode i čovjeka Ogranak daje osobit prinos poznatom sedmo-dnevnom Konjaničkom maratonu arapskih konja. Zapise i fotografske te filmske uratke o toj pustolovini u suradnji s ograncima MH pokazuje osobito nastupima u školama diljem domovine. Osobito važni programi vezani su uz Dan grada Kutine 10. studenoga. Uz 750. obljetnicu imena Kutina (2006) inicijativom Ogranka otkrivena je na Tomislavu trgu skulptura Vila kutinska, rad ak. kipara Ivana Branka Imrovića. Prije dvije godine tema je bila posvećena hrvatskom iseljeništvu, a prošle fra Bonifaciju Pavletiću, gdje je osobito zapaženo sudjelovao mons. Vladimir Stanković, inače rođeni Kutinčanin. Prošlogodišnji Dan grada zaokružen je predstavljanjem Sabranih djela Williama Shakespearea uz gostovanje prevoditelja Matu Marasa.

I izvan domovine

Tijekom minuloga četverogodišnjeg mandata održano je više stručnih izleta u zemlje gdje žive Hrvati – BiH, u suradnji s Ogrankom iz Sarajeva (suradnja s ograncima iz Bjelovara, Varaždina i Čakovca); Slovačka (suradnja s KUD-om Chorvatanka, Hrvatski Grob, i KUD-ovima iz Popovače i Kutine (Radićeva ul.), Maticom slovačkom i MH, obje iz Lipovljana). Boravilo se i među gradišćanskim Hrvatima u Austriji i Mađarskoj, a njihove skupine u Kutini i Popovači. Organizirani su susreti s izložbama i kazališnim predstavama te međusobnim gostovanjima s Hrvatima iz Tavankuta (Vojvodina). Pamte se stručni izleti u europski grad kulture Graz, zatim Veneciju, Beč, Budimpeštu te prošlogodišnja veza s Rimom uz započeti pripremni postupak za beatifikaciju Moslavca fra Bonifacija Pavletića (1864–1897).

Predsjednici Ogranka od obnove bili su: Ivan Masnec, Josip Prevendar, Ante Juretić, Mladen Mitar, Dragutin Pasarić, u više mandata i sadašnjem predsjednik popovačkog Povjerenstva od utemeljenja 2000. do danas je Dražen Kovačević.

Planovi: od kajkavske lirike do spomena na Miroslava Šuteja

Ogranak MH Kutina (pedesetak članova-radnika) 2009. objavit će prvu zbirku Kajkavska lirika Moslavine (150 str. s rječnikom, autori: Božica Brkan, Katarina Brkić, Dragutin Pasarić, Nada Pomper Gulija, Višnja Sever Siglhuber, Mijo Stuparić). Kutinski dani znanosti i umjetnosti bit će vezani uz 160. obljetnicu pošte u moslavačkom kraju. Godine 2010. uz 220. obljetnicu školstva u planu je publikacija Mali leksikon kutinskog školstva. Osobito je važna 2011. s više jubileja. Među njima su 125. obljetnica prvog djelovanja MH u Kutini, 40. obljetnica utemeljenja ogranka i 75. obljetnica rođenja poznatog akademskog slikara Miroslava Šuteja (1936–2005), prvoga predsjednika Ogranka. Za kraj mandata, a uz desetu obljetnicu skupa Budućnost na rubu močvare 2012. već je u pripremi objedinjavanje dokumenata za izložbu, filmski prikaz te zbornik o brojnim prirodoslovnim temama uz najveći europski močvarni park prirode.

Dragutin Pasarić