Kulturno-umjetnička riznica

Kulturno-umjetnička riznica

Najnoviji broj glasila Ogranka Matice hrvatske Sinj Cetinskih vrila otvara se opsežnim člankom Hrvoja Markulina o starohrvatskoj predromaničkoj crkvi Svetog Spasa na izvoru Cetine, koja se ubraja u najvrednije hrvatske spomenike iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države 9. stoljeća i kojoj posebnu vrijednost daje zvonik i takozvani westwerk (specifično oblikovan zapadni korpus predromaničkih crkava, karakterističan za karolinško razdoblje), koji svjedoči o karolinškim utjecajima u Hrvatskoj. Stoga bi, kako navodi autor, vrijednosti i bogata prošlost Svetoga Spasa trebale »...biti jasnije prezentirane i više poznate široj publici, a ne samo uskom stručnom krugu znanstvenika.« O još jednoj arheološkoj temi –monografiji Arheološke zbirke Franjevačkog samostana u Sinju, piše Tonko Maroević, smatrajući je vrijednim prilogom »...upoznavanju i tumačenju iznimne kulturno-umjetničke riznice«. Središnji razgovor s glavnim ravnateljem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – Tihomilom Maštrovićem, vodio je Miljenko Buljac, ujedno potpisnik zanimljiva teksta o najstarijem dosad utvrđenom spomenu toponima Hrvace, zapisana u Listini hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaša Korvina 25. srpnja 1480. O jeziku raspravlja i Mislav Cvitković, propitkujući ispravnost naziva – Peruča ili Peruća. Objavljen je i treći nastavak povijesti sinjske glazbe iz bilježnice Luje Dalbella, koju je za tisak priredio Neven Strukan. Nastavak u sljedećem broju dobit će i tekst Stjepana Markovića o Cetinskoj krajini u vihoru Drugoga svjetskog rata.

Katarina Marić