KAZALIŠNI GLOBUS

Kriza, kriza, e pa što je…

New York Najava recesije i gospodarske krize zabrinula je i financijski najmoćniji dio svjetskoga kazališta, brodvejske producente. Zato su povećali popuste, pojačali marketinške aktivnosti, a kao osnovni moto brodvejskih predstava sve se češće spominje – užitak. Američka publika u ovom trenutku, zaključili su producenti, treba predstave koje dižu moral i donose radost, pa nude kazalište kao izlaz. Koliko je zaista vedar Mamet, čije su dvije drame proteklih mjeseci na brodvejskim repertoarima, vrlo je upitno.

Kriza? Kako vam drago…

London Englezi su opasnost krize koja bi se manifestirala praznim mjestima u kazalištu odlučili eliminirati – kvalitetnijim predstavama. Davno otočni kritičari nisu ispisali takve panegirike jednoj predstavi kao što se to dogodilo s produkcijom Shakespeareova Na tri kralja u kazalištu Wyndham’s. U režiji Michaela Grandagea komedija je zasvijetlila u sjaju pet zvjezdica, a hvaleći produkciju smještenu u dvadesete godine prošloga stoljeća svi kritičari počinju s maestralnom igrom Derka Jacobija kao Malvolija, da bi mu zatim pridružili i sve ostale glumce i konačno cijelu produkciju koja, eto, potvrđuje da u engleskom kazalištu nema krize, barem ne kreativne.

Moskva krizi ne vjeruje

Moskva Glavni ruski grad ne razmišlja o eventualnim posljedicama nove svjetske krize, vjerojatno iz razloga što je kriza u Rusiji posve normalna stvar. Posljednjih desetak godina rusko su kazalište, uz vitalnost starih redateljskih majstora, obilježili mladi dramatičari: braća Presnjakov, Kuročkin, Viripajev, Olga Muhina, Klavdijev… A svi oni, bila kriza ili ne, nastavljaju s pisanjem novih drama, koje odmah nalaze put do ruskih, a često i do svjetskih pozornica. Prošloga su tjedna praizvedene nove drame dvojice od njih, Viripajeva i Klavdijeva; prvi je u svojoj režiji predstavio komad Objasniti, zasnovan na djelu kozačkoga pisca i filozofa Abaija Kunanbajeva, dok je Klavdijevljevu dramu Praščić i šaran režirao Sergej Satin. Obje su drame iskorak za te pisce i iznenađenje za kritiku. Unatoč napomeni jednoga kritičara da bi volio vidjeti djecu kojoj je ta drama namijenjena, oba su nova prinosa ruskoj drami naišla na priznanje.

Ogledalce, ogledalce…

Vilnius Hamlet u režiji Oskarasa Koršunovasa, velike zvijezde litavskog kazališta, nakon premijere u norveškom Stavangeru izveden je i na domaćem terenu, u Vilniusu, neposredno uoči početka godine u kojoj glavni litavski grad postaje europska kulturna prijestolnica. Produkciji koja Hamleta smješta u glumačku garderobu i postavlja ga pred zrcalo sada predstoji serija gostovanja po Europi, na festivalima s kojih su pozivi uslijedili odmah nakon premijere. U svakom slučaju, produkcija o kojoj ćemo još slušati…

Jasen Boko

Niko i ništ u KNAP-u

Kazalište na periferiji, sastavni dio Kulturnoga centra Peščenica, ponovno ugošćuje redatelja i autora onoga što se već potiho naziva Gubitničkom trilogijom. Nakon izvrsno primljena Smisla života gospodina Lojtrice, koji je baš kao i Kauboji Teatra Exit pokazao da kvaliteta hrvatskoga glumišta leži na njegovu rubu, Saša Anočić za premijeru 18. prosinca priprema naslov Niko i ništ u kojem se gospodin Niko na sličan groteskno-satirični način ne snalazi u labirintu domaćega pravosuđa. Ipak, ekipa je drukčija, pa u ovoj predstavi nastupaju Marko Makovičić, Jerko Marčić, Janko Rakoš i Dean Krivačić.

Brana u Gavelli

Iako ponekad stavljana u kontekst nove europske drame, Brana irske zvijezde britanske dramaturgije Conora McPhersona šokira samo onim što je u njoj izgovoreno, ali ne i prikazanim. Zapažena odmah nakon praizvedbe u londonskom kazalištu Royal Court 1999, ta komorna drama o tome kako se pričaju priče i jesu li strašnije one izmišljene ili one zbiljske dolazi na pozornicu Dramskog kazališta Gavella 18. prosinca u režiji slovenske gošće Mateje Koležnik. Podjelu čine Ksenija Pajić, Dražen Kühn, Sven Šestak, Ozren Grabarić i Sven Medvešek.

Ljubavna pisma u Velikoj Gorici

Nakon malo dulje stanke na pozornici će se ponovno sresti velikani neprežaljenoga Teatra u gostima, Ana Karić i Boris Buzančić. Par za koji će se mnogi složiti da je u hrvatskom glumištu mogao konkurirati holivudskim kolegama pretpremijerno će 18. i 19. prosinca u dvorani Galženica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u vlastitoj režiji izvesti Pulitzerom nagrađenu uspješnicu Alberta Ramsdella Gurneya Ljubavna pisma o dvoje ljudi koji prekasno shvate da je njihova korespondencija imala i nenapisanu, emocionalnu poruku. Prava, svečana premijera očekuje se u siječnju.

Pinocchio u ZKL-u

Jedna od najpoznatijih priča za djecu dolazi na pozornicu Zagrebačkoga kazališta lutaka premijerno 19. prosinca u režiji Georgija Para. Naslovnu ulogu pripovijetke Carla Collodija koju je za ovu prigodu dramatizirao Miro Gavran igra Matija Prskalo. Lutke, scenografiju i kostime potpisuje Vesna Balabanić, glazbu na stihove Zdenke Marunčić Davor Rocco, a koreografiju Đurđa Kunej.

Ide li Djed Mraz u mirovinu u Žar ptici

Pod naslovom Ide li Djed Mraz u mirovinu krije se tekst Nevenke Videk o patuljku koji više ne želi raditi za najpoznatijega darodavca i zato plasira dezinformaciju o njegovu umirovljenju. Sretan završetak osigurat će 21. prosinca Vesna Ravenšćak, Ana Marija Bokor, Natalija Đorđević, Ante Krstulović i, ovoga puta i kao redatelj, Drago Utješanović.

1 siromašan i jedna 0 BAD Co. u &TD-u

Nova predstava Bezimenog autorskog društva, nastala u koprodukciji festivala Steirischer Herbst i zagrebačkog Studentskog centra prvu će hrvatsku izvedbu nakon onih u Grazu imati 14. siječnja.

Švejk u Drugom svjetskom ratu u Kerempuhu

Iako su se dramatizacijom čuvenoga romana Jaroslava Hašeka kazališni krugovi oko Piscatora i Brechta bavili još sredinom dvadesetih godina, verzija Bertolta Brechta nije imala prilike polučiti uspjeh kao mnoge vjernije izvorniku. Zato je izbor predloška s kojim je jedan od važnijih slovenskih redatelja današnjice, Diego De Brea, odlučio prvi put raditi u Hrvatskoj, još hrabriji. U predstavi koja bi premijeru trebala imati sredinom siječnja naslovnu ulogu igrat će Hrvoje Kečkeš.

Igor Ružić