Genealoško stablo

Zlata Bujan-Kovačević, Bujani, priče iz obiteljske kronike od 18. do kraja 20. stoljeća, Matica hrvatska, Ogranak Delnice, Udruga Franjo Rački, Fužine, POP&POP, Zagreb, 2008.

Genealoško stablo

Zlata Bujan–Kovačević, rođena 1934. u Vratima u Gorskom kotaru, profesorica i pjesnikinja, poglavito je zainteresirana za dijalektalna pitanja i problematiku, u prvome redu ona goranska i kajkavska, odnosno za materinski idiom, te je objavila dvije stručne knjižice, radove o vratarsko-fužinarskom govoru: mali razlikovni rječnik Fužinarski kaj i zbirku fužinarskih izreka Ni ke kaj kan klast. Također je, upravo u svrhu spašavanja domaće riječi od zaborava, izdala i tri zbirke pjesama (Vratarski kanti i štorije, Tihi ognji, Zlatna krugljica). Nagrađivana i uvrštena u Skokovu antologiju moderne kajkavske lirike 20. stoljeća Rieči sa zviranjka, Zlata Bujan-Kovačević objavila je ukupno osam knjiga pjesama, proze i kajkavske jezične problematike, igrokaz s pjevanjem Zagrepčanke, eseje o kajkavskom pjesništvu samoborskog i goranskog kruga.

Knjiga Bujani, priče iz obiteljske kronike od 18. do kraja 20. stoljeća nastala je proučavanjem genealoškoga stabla autorice, koje je obavila za sestričnu Nevenku Skočilić Funk iz Sjedinjenih Država te je više od četrdeset godina bilježila podatke iz povijesti obitelji, sakupivši tako mnoge činjenice, povijest i legende, i to u obliku malih priča – njih šezdesetak.

Bujane, priče iz obiteljske kronike od 18. do kraja 20. stoljeća ilustracijama je opremio poznati goranski akademski slikar Grga Marijanović.

Katarina Marić