Pogled na animaciju

Pogled na animaciju

»Hrvatski filmski ljetopis«, trenutno uz »Zapis« jedini postojeći (izuzmemo li internetska izdanja) domaći časopis o filmu te ujedno jedina publikacija koja se bavi tim (uz glazbu) najpopularnijim medijem suvremene kulture (poneka radioemisija, nepostojeća televizijska, nesustavnost filmskih rubrika u inim tiskovinama) – koja izlazi kvartalno, izdao je novi, 55. broj. Tema broja animacijske su studije, koje donose četiri teksta: osvrt Hrvoja Turkovića o tome je li animirani film uopće film, prilagođeno poglavlje knjige Clare Kitson (koja bi uskoro trebala biti objavljena) o animacijskom programu britanskoga Channel Four, esej Silvestra Milete o crtanim filmovima Warner Brothersa kao ogledalu Hollywooda, kao i promišljanje Jurice Starešinčića o trima motivima u animiranim filmovima Pavla Štaltera (smijeh, bajka, smrt), u povodu umjetnikove pedesetogodišnjice bavljenja animacijom. Isti autor donosi izvješće s Animafesta, održana od 31. svibnja do 5. lipnja u Zagrebu. Rubrika Studije izlaže tekstove Rikarda Puha (o motivima i temama u filmovima Rainera Wernera Fassbindera), Gorana Devića (o poetici Wernera Herzoga) i Irene Paulus (glazba u Kubrickovu filmu Barry Lyndon). O u lipnju održanu ciklusu mađarskoga filma u sklopu Filmskih programa kina Tuškanac piše Marijan Krivak, posebno istaknuvši Dilera Benedeka Fliegaufa, Štucanje Györgyja Pálfija i Sutradan Attile Janischa. Donose se i osvrti na tri novoizašle knjige: Užitak gledanja: zapisi o svjetskom filmu Živorada Tomića, Narav televizije Hrvoja Turkovića i Karikatura i pokret: devet ogleda o crtanom filmu Midhata Ajanovića, pri čemu se posljednja uklapa u temu broja. Damir Radić zaključuje kako Tomićeva knjiga reprezentativno nudi ono najbolje, ali i manje dobro od autora, odnosno i prednosti i nedostatke. Josip Grozdanić smatra da Turković svojim djelom poigravanjem riječima nastoji čitatelja neopazice i ležerno zavesti, osvojiti i hipnotičkom snagom uvući u tekst. Asaf Džanić pak kaže kako je u središtu Ajanovićeve pozornosti fenomen metamorfoze crtanoga filma te u okviru toga veza između karikature i slike u pokretu.

Posebno mjesto zauzima in memoriam vrhunskom snimatelju Tomislavu Pinteru (1926–2008), najplodnijem snimatelju hrvatske kinematografije (Rondo, 1966, Skupljači perja, Breza, 1967, Bitka na Neretvi, 1969, Kiklop, 1982).

Broj 55. »Hrvatskoga filmskog ljetopisa« objavljen je na gotovo 170 stranica.

Katarina Marić