Odsjaj kajkavštine

Odsjaj kajkavštine

Prvobitno zamišljen kao isključivo, a poslije ostvaren kao pretežito kajkavski recital Josip Ozimec u Mariji Bistrici proširio se i na čakavske pjesnike, te na one koji pišu na štokavskom standardu. U desetom, jubilarnom izdanju taj bistrički pjesnički festival demonstrirao je, prema riječima Denisa Peričića, predsjednika Stručnoga ocjenjivačkog suda, pravi vatromet stiha, koji u svom predgovoru bistričkom zborniku, objavljenu pod naslovom Došel bum v Bistricu, kao uvodničar detektira zanimljivim i slikovitim izrazom »Strast razike«. Ivančica Tomorad pak u pogovoru iste kolektivne zbirke ističe: »Na 10. recital duhovnog pjesništva Josip Ozimec stiglo je 37 čakavskih, 98 kajkavskih i 170 pjesama pisanih standardom. No, natječaj koji je prvobitno bio zamišljen kao kajkavski u svojem je kajkavskom dijelu ipak ostao najkvalitetniji po odluci Prosudbene komisije koja je u zbornik uvrstila dvadeset kajkavskih, deset ‘standardnih’ i pet čakavskih pjesama.« Zbornik, u kojem je zastupljeno 35 autora, podijeljen je u pet glavnih tematskih cjelina: moj Bog, život, starost, povratak i Božić, a spomenuta autorica pogovora zaključuje tekst riječima da s osloncem na božansku snagu čovjek neće zanijekati svijet u kojem živi, niti napustiti tešku borbu za njegov boljitak, a pogotovo neće odustati od, makar i sitnih, pomaka, koji taj svijet mijenjaju i pretvaraju ga u neko ljepše mjesto pod suncem. I doista je razumljivo da je upravo duhovni recital poprište koje otvara prostor vjere i nade, a samim time i radosti njegovih sudionika. Ovaj nam zbornik također preporučuje neka već poznata, ali i nova imena. Primjerice Branka Jagić iz Velike Gorice gradi dojmljivu poetsku sliku od pamtljivih fragmenata, koji složeni u cjelinu osmišljavaju dublja značenja; Sanja Damjan iz Koprivnice ističe se oblikovanjem poante koja se temelji na vješto izabranu tematskom obratu; Milivoj Pašićek iz Zagreba tradicionalnim stihom i izričajem punim topline svjedoči o transcendentnosti ljudskoga postojanja; Rajko Fureš iz Zaboka na biblijskom se predlošku osvrće na suvremene i vječne egzistencijalne prijepore; Sunčica Orešić iz Kalinovca kratkim i jednostavnim stihom kreira živopisnu blagdansku i zavičajnu atmosferu; Biserka Marečić iz Kašine ističe se refleksijama čije je nadahnuće u biblijskim izvorima: Mirjana Mikulec iz Oroslavlja živopisnim izrazima identificira i karakterizira sadašnji trenutak na beskrajnoj skali vremena koje nepovratno prolazi; Marija Sošić iz Kanfanara ovjekovječuje jedinstveni pogled s obale prema moru u kojem je sadržano propitivanje vlastitih životnih motiva i ciljeva; Ljerka Car Matutinović iz Zagreba također je na tragu poetske potrage za smislom života s posebno usredotočenim pogledom na postojanje životnih zapreka, pa i paradoksa; Slavica Sarkotić iz Lekenika lamentira u svojim stihovima nad sudbinom Zemlje i njezinih stanovnika; Dragutin Kontak iz Zagreba zadire u tajne ljudskoga bivstvovanja; Maksimilijan Milan Herceg iz Bisaga ovjekovječuje uske, gotovo intimne sfere iz seoskoga života i proširuje ih do univerzalnih pitanja, ali i spoznaja. Sve u svemu i neka druga imena iz ovoga zbornika privlače svježinom izraza i snagom nadahnuća, a nova prigoda za njihovo poetsko dokazivanje bit će im XI. bistrički recital.

Božidar Prosenjak