Dobrodošla višejezičnost

Dobrodošla višejezičnost

Na natječaj u povodu 39 godina Susreta riječi u Bedekovčini javilo se 97 autora s 262 pjesnička i prozna rada. Stručno je povjerenstvo u sastavu Ivo Kalinski, Božica Pažur i Tito Bilopavlović izabralo za zbornik Susret riječi – Bedekovčina 2008. radove 32 autora, a dio je izabranih tekstova bio javno izveden i na završnoj priredbi u Bedekovčini 6. rujna 2008. Organizatori su tih susreta Udruga Pinta i Poglavarstvo općine Bedekovčina, a zbornik je uredila Tanja Tandara.

Ivo Kalinski zaključio je uvodni tekst zborniku riječima: »(…) Shodno propozicijama natječaja (poetski i prozni radovi na kajkavskom, čakavskom, štokavskom i ikavskom standardu) ta višejezičnost na području umjetnosti riječi ne samo da je dobrodošla nego i – nužna. Ona ne samo da ne razjeda ‘jezično jedinstvo’, kako bi neki rekli, nego ga stvaralački afirmira kroz bogatstvo (fonetsko/fonološko, akcenatsko, leksičko, sintaksno, stilematsko) hrvatskoga jezika…«

Na to zapažanje nadovezuje se Tito Bilopavlović riječima: »Potražimo li u ovogodišnjem izboru (količini i vrsnoći) pjesničkih i proznih ostvaraja kakvu nit poveznicu, duhovni izboj koji nam se čini novim i književno relevantnim, čini nam se da ćemo otkriti, istina tanak ali ne manje zanimljiv, pokušaj propitivanja svrhe pisanja. (…)« Tu tvrdnju Božica Pažur proširuje zapažanjem: »Osnovne poetičke konstante predominantno pjesničkoga korpusa Susreta riječi – Bedekovčina 2008. jesu: egzistencijalizam, tematizacija jezika, poetska naracija (uobličenje priče). (…)«

Neka imena zastupljena u ovom zborniku i posebno se izdvajaju: Dina Franin iz Zagreba u stihovima na standardu privlači svojom iskrenošću; Vladimiro Gagliardi iz Pule ističe se realističnom kratkom prozom na čakavskom; Vinko Hasnek iz Bjelovara, kao temelj za svoje kajkavske pjesme uzima detalj na kojemu gradi univerzalnu poruku; Mirjana Hercigonja Saucha iz Zagreba, vrlo malim pomakom utopljenim u domišljatu jednostavnost daje svojoj pjesmi na standardu zanimljivu poetsku perspektivu; Branka Jagić iz Velike Gorice kajkavskim stihovima i onim na standardu (često zapaženim i provjerenim na raznim natječajima) privlači dubinom zapažanja; Slavica Juhas iz Pule pjesmama na standardu razotkriva drugo lice svakodnevnog života; Ivan Kutnjak iz Lopatinca, u pjesmama na kajkavskom, vlastitom intimom doseže opća mjesta; Zdenka Maltar iz Novog Marofa u pjesmama na kajkavskom pokazuje smisao za slikovit izraz kojim želi prenijeti čitatelju slojevitost stvaranja i sliku prave životne stvarnosti; Biserka Marečić iz Kašine uspješno i životno personificira vremensku pojavu kajkavskim stihom; Slavica Sarkotić iz Lekenika izdvaja se dojmljivom kratkom prozom, u kojoj iznova dokazuje stvaralačku tankoćutnost i sposobnost prodiranja u najzakučastije prostore ljudske duše, što je u novije vrijeme dokazala i osvojenim nagradama »Večernjeg lista«, te prvom nagradom na Književnom natječaju Albatros 2008. u Velikoj Gorici; Vladimir Šuk iz Oroslavlja, u pjesmama na kajkavskom i na standardu, pokazuje dar za pjesnički obrat – poantu, a u kajkavskoj, dvoslojnoj animalističkoj prozi, sočnim i bogatim izrazom priča naoko svakodnevnu, a opet neobičnu priču; Mirela Vidak iz Kršana čakavštinom u stihu ostvaruje zavidnu unutrašnju dinamiku, kojom svoj stih pretvara u intimnu dramu.

I neka druga imena osim navedenih, koja su zastupljena u ovom zborniku, možda su zaslužila da ih se s pravom izdvoji, ako ne sada, možda nekom drugom prigodom. Ipak, valja odati posebno priznanje organizatorima pjesničke manifestacije na naporima da putem žiriranoga natječaja njeguju stvaralačke i jezične raznolikosti (mnogo šire od kruga poznatih i razvikanih književnika), koje čine bogatstvo današnjega hrvatskog književnog izričaja i tako pružaju dobar primjer i poticaj su za mnoge druge.

Božidar Prosenjak